Vrijednost nekretnina narasla je 70 posto, vozni park za petinu, štednja građana za dvije trećine, a kamate na kredite su upola manje…

Što se dogodilo sa životnim standardom? Je li porastao?

Krenimo od štednje. Prema podacima Hrvatske narodne banke, ona je početkom studenog iznosila 232 milijardi kuna. Godine 2013., kad smo u mjesecu srpnju pristupili EU-u, na bankama se “legla” 151 milijarda kuna, pa ispada da nam se štednja povećala gotovo za dvije trećine. U tom smislu prednjače priobalne županije.

No, nije u šoldima sve. Ima nešto i u nekretninama, opet onima u jadranskom dijelu Hrvatske.

Nakon primanja naše zemlje u EU, turizam je “eksplodirao”. Do pojave koronavirusa, svako je ljeto rastao po dvoznamenkastim stopama! To je rezultiralo i divljanjem cijena. Ilustracije radi, stanovi na najatraktivnijim splitskim lokacijama, poput Rive, Pjace, Zvončaca, prije ulaska Hrvatske u EU vrijedili su od 3000 do 3500 eura po metru četvornome, a oni koji su ih tada kupili imaju danas pravo bogatstvo jer se cijene kreću između pet i šest tisuća eura. Tako je i u Opatiji, Dubrovniku, Rovinju, Hvaru…, a dijelom i u Zagrebu.

Svugdje je vrijednost kuća, stanova, apartmana i poslovnih prostora narasla u prosjeku oko sedamdeset posto, kao i građevinskog zemljišta

VELIKO ISELJAVANJE

Ovisno o kutu gledanja, vlasnici nekretnina su se usrećili, no oni koji ih nemaju do njih će dolaziti puno teže nego prije.

Kad smo kod “krova nad glavom”, tu Hrvatska i dalje jako odskače od prosjeka. Tako u EU-u tek pedeset posto stanovništva ima vlastitu nekretninu, a u nas čak 86 posto!

Hrvatska ima iz godine u godinu, zbog iseljavanja i demografskog pada, sve manje stanovnika

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay