Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica oštro pale, prateći silaznu putanju indeksa na Wall Streetu i ostalim svjetskim tržištima, jer se ulagači plaše jačanja inflacije i povećanja kamatnih stopa.

STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je oko 9,45 sati u minusu 2,6 posto, skliznuvši sedmi trgovinski dan zaredom.

Londonski FTSE indeks bio je oko 9,45 sati na gubitku 1,95 posto, na 7.192 boda, dok je pariški CAC skliznuo 1,85 posto, na 5.185 bodova, a frankfurtski DAX 2,05 posto, na 12.434 boda.

Europske burze uzdrmao je jučerašnji oštar pad cijena dionica na Wall Streetu, gdje su Dow Jones i S&P 500 indeks potonuli više od 4 posto, što je njihov najveći dnevni pad od kolovoza 2011., kada je na tržištima vladala panika zbog dužničke krize u eurozoni i smanjenja kreditnog rejtinga SAD-a.

Terminski S&P 500 indeks i jutros je u minusu, oko 3 posto, što znači da bi i u utorak na najvećoj svjetskoj burzi cijene dionica mogle dodatno oštro pasti.

Jučer je u jednom trenutku Dow Jones indeks bio u minusu više od 6 posto ili gotovo 1.600 bodova, što je njegov najveći bodovni pad u jednom danu u povijesti.

Svjetske su burze godinama snažno rasle, pri čemu su na Wall Streetu i mnogim drugim tržištima indeksi dosegnuli najviše razine u povijesti, zahvaljujući stabilnom rastu svjetskog gospodarstva, niskoj cijeni novca i rastu zarada kompanija.

S obzirom na dugotrajan rast tržišta, korekcija cijena dionica bila je očekivana, a potaknuli su je u petak objavljeni podaci s američkog tržišta rada, koji su pokazali da zaposlenost i plaće snažno rastu.

A to bi moglo potaknuti rast potrošnje i inflacije, pa bi američka središnja banka u ovoj godini mogla ubrzati tempo povećanja kamata.

Procjenjuje se i da će Europska središnja banka (ECB) do kraja godine ukinuti poticajne monetarne mjere, a sve to potiče rast prinosa na obveznice.

Zbog toga su jutros prinosi na 10-godišnje američke državne obveznice dodatno porasli na 2,88 posto, novu najvišu razinu u četiri godine, dok su se na kraju prošle godine kretali oko 2,41 posto.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Cijeli članak možete pročitati na: novilist.hr

Foto: Shutterstock