Prema mišljenju tog ekonomskog stručnjaka, Vlada će se morati jako zadužiti da bi gospodarstvo premostilo predstojeću krizu, ali nije dovoljno samo preživjeti, piše Novi list.

Slamka spasa

​Neće li krizu olakšati činjenica da je Europska unija osigurala Hrvatskoj 22 milijarde eura u idućim godinama, što je premijer ocijenio kao uspjeh bez presedana, napomenuvši kako to pokazuje koliko je Hrvatskoj važno članstvo u EU-u?

“Te 22 milijarde eura zaista su Plenkovićeva pobjeda. One nam znače slamku spasa. Bez pomoći iz inozemstva Hrvatska se sasvim sigurno ne bi mogla izvući iz predstojeće krize. Međutim, to me istovremeno zabrinjava. To ima i drugu stranu medalje, jer razmjerno velik opseg europske pomoći Hrvatskoj pokazuje naš tragični položaj, da smo neučinkoviti i da postajemo najsiromašnija zemlja u Europskoj uniji, poput Kosova u bivšoj Jugoslaviji. Moje je mišljenje da članstvo u EU-u nije zato da Hrvatska bude svojevrsno Kosovo u EU-u i da dobiva poklone, nego da bude sastavni dio jednog civiliziranog, gospodarski naprednog i demokratski uređenog svijeta.”

Kakve će biti posljedice pandemije na djelatnike u turizmu?

“Moji su me Dalmatinici često kritizirali kada sam proteklih godina upozorovao da Hrvatska zbog rasta turizma postaje monokulturno gospodarstvo. Tako velika ovisnost gospodarstva o jednoj djelatnosti nikada nije dobra, jer zemlja u tom slučaju postaje ranjiva. Pandemija je potvrdila da je turizam zbog brojnih razloga vrlo ranjiva djelatnost. S druge strane, nevolja je u tome što i dalje imamo sezonski, a ne cjelogodišnji turizam. Zbog toga hoteli koji rade manje od 120 dana godišnje teško mogu ostvariti pozitivni financijski rezultat. Takve popunjenosti ove godine neće biti, pa će naši hoteli masovno završiti u velikim gubicima, a mnogi i u stečaju.”

Cijeli članak možete pročitati na: hr.n1info.com

Foto: Pixabay