Prema saznanjima Jutarnjeg lista, upravo traju intenzivni pregovori između predstavnika Vlade i Hrvatske udruge poslodavaca u novoj shemi pomoći gospodarstvu i zaštite radnih mjesta nakon što se u potpunosti istroši postojeći paket državne stimulacije kompanija za preživljavanje krize izazvane pandemijom Covida-19.

Radi se o uvođenju državnog financiranja skraćenog radnog vremena. Najbolji svjetski uzor u tome je Njemačka sa svojim Kurzarbeitom, mjerom koja se pokazala izuzetno učinkovita u zaštiti tržišta rada još za krize 2009. godine. Detalji nove mjere mogli bi biti poznati već ovog tjedna.

Prvi razlog leži u tome što su do sada potrošene dvije trećine novca za pomoć poduzetnicima tijekom pandemije Covida-19, a ostatak će biti potrošen do kraja lipnja. Nakon toga država više neće imati tako izdašne fiskalne kapacitete za podupiranje poduzetnika, a vrlo je moguće da će se ekonomska kriza tek oteti kontroli. Financijsko podupiranje skraćenog radnog vremena ipak je mjera koja je fiskalno manje zahtjevna, a može se rastegnuti na duže razdoblje te kombinirati s dodatnim mjerama za one djelatnosti koje su najviše pogođene pandemijom Covida-19 i njezinim ekonomskim posljedicama.

Drugi razlog može se pak tražiti u činjenici da je podupiranje skraćenog radnog vremena postala perjanica programa financiranja oporavka Europske unije, koji je nedavno dogovoren, a težak je ukupno 500 milijardi eura. Od tog novca čak bi petina (100 milijardi) trebala otići na razne europske verzije Kurzarbeita te je stoga hrvatsko pridruživanje paneuropskoj akciji zaštite tržišta rada sasvim očekivano.

Treba naglasiti da se u Njemačkoj 2009. Kurzarbeit pokazao toliko uspješnim da ga danas pojedini analitičari samo napola u šali počinju nazivati “najuspješnijim njemačkim izvoznim proizvodom”.

Koliko iznosi subvencija za skraćeni radni tjedan?

Koliko će iznositi u Hrvatskoj još se ne zna, no izvjesno je da neće biti u punom iznosu izgubljene plaće. U Njemačkoj Savezna agencija za rad nadoknađuje oko 60 posto izgubljene plaće, a ako je riječ o zaposleniku koji ima dijete, ta se naknada penje na 67 posto. Grubom računicom, ako radnik zarađuje 5000 kuna mjesečno, a poslodavac mu zbog krize skrati broj radnih sati za petinu (na primjer, uvede neradni petak), radnik će od poslodavca nastaviti dobivati 80 posto svoje plaće (4000 kuna), a država će mu subvencionirati ostatak. No, država mu neće isplatiti cijeli ostatak plaće, nego određeni postotak. Bude li to 60 posto, isplatit će radniku 600 kuna. Radnik, dakle, neće raditi petkom i primat će 8 posto manju plaću (4600 umjesto 5000 kuna).

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay