Bajke o sve većoj hrvatskoj samodostatnosti u proizvodnji hrane, koje su nam proteklog mjeseca servirali iz resornog Ministarstva, uobičajene su do travnja kada HGK objavljuje cjelovite podatke o godišnjem uvozu i izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda.

A prema njima, u 2019. uvezli smo proizvoda u vrijednosti od 3,4 milijarde eura (oko 25 milijardi kuna) ili za 2,7 milijardi kuna (oko 366 milijuna eura) više nego 2018. godine. Istodobno smo izvoz povećali na 2,17 milijardi eura, što je u odnosnu na 2018. oko 140 milijuna eura više, ali kada se sve zbroji, vanjskotrgovinski deficit u hrani narastao je čak 23 posto, a pokrivenost uvoza izvozom lani je pala 3 posto, sa 67 na 64 posto.

Te neumoljive i upozoravajuće brojke samo su dio službene statistike bez računanja onoga što se događa u sivoj zoni neregistriranog prometa mesa, voća i povrća.

Neumoljive i upozoravajuće brojke

32 posto skočio je lani  uvoz rajčica i iznosio 17,3 milijuna eura

173 milijuna eura bila je vrijednost ribe koju smo lani izvezli

56 milijuna eura bila je  vrijednost uvezenih banana

70 posto potreba za jagodama podmiruje domaća proizvodnja

268 milijuna eura vrijednost je uvezenog mlijeka i mliječnih proizvoda

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay