Kada je Čehoslovačka početkom devedesetih godina napuštala sovjetski model socijalizma, piše Antonio Maqueda u madridskom dnevniku El Pais, ukupna vrijednost njene ekonomije preračunata u statistiku BDP-a po stanovniku (po paritetu kupovne moći) dosezala je dvije trećine Španjolske.

Češkoj su bila dovoljna tri desetljeća da u toj utrci pobijedi. Danas Španjolskoj, nakon Češke koja ju je prestigla, ozbiljno za vrat pušu Estonija, Litva i Slovenija. I to, međutim, ovisi čijim se podacima služimo.

Španjolsku su lani već prestigle i Litva i Slovenija, a Češka je 2020. već prestigla i Italiju. 

– Urušila se Španjolska, urušio se zapravo cijeli europski jug i to je razlog statističkom vatrometu – objašnjava mi Zoltán Pogátsa, politički ekonomist iz Budimpešte, stručnjak za europske integracije. – Ali usporedite li češku i španjolsku minimalnu plaću, upozorava, shvatit ćete da Česima sa 575 eura i cijenama koje odavno više nisu daleko ispod španjolskih, ako uopće jesu, ne može biti lakše nego Španjolcima, čiji je minimalac 1108 eura. Za razliku od češkog, slovenski je minimalac od 1110 eura već nešto veći od španjolskog.

Za usporedbu, Hrvatski minimalac je 561 euro (bruto), što je više od češkog, ali za razliku od Češke i Slovenije, Hrvatska još nije dočekala svoje razdoblje eksplozivnog rasta i trebat će joj dulje razdoblje ekonomskog uzleta da prvo zapuše u vrat susjednoj Mađarskoj, dok joj Slovenija, jednako kao i Češka ili Italija, ostaju u krugu zadugo nedostižnih.

Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr

Foto: Pixabay