HNB će raspolagati dodatnim makrobonitetnim mjerama koje će moći propisati bankama kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava, ponovno će se omogućiti razmjena podataka za procjenu kreditne sposobnosti klijenta, a NRS će ubuduće izračunavati i objavljivati HNB, predviđaju zakonske izmjene koje su bile u javnoj raspravi.

Prije 15-ak godina je 20-ak hrvatskih banaka osnovalo Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), koji je omogućavao i sustav razmjene informacija te podataka o kreditnim obvezama građana. No, sredinom 2018. godine taj je sustav prestao s radom, zbog primjene opće uredbe o zaštiti podataka u Europskoj uniji (GDPR).

Informacije i osobni podaci o klijentima koji se moraju razmjenjivati – identifikacijski osobni podaci (ime i prezime, OIB, broj osobne isprave), podaci o postojećim obvezama klijenta (vrsta kredita, ukupan iznos obveze, mjesečni anuitet, broj dospjelih, a neplaćenih obveza, njihov iznos te broj dana u zakašnjenju), kao i informacije o neurednom podmirivanju prijašnjih obveza klijenta koje se mogu razmjenjivati najdulje četiri godine od dana kada je prijašnja obveza u potpunosti podmirena.

S razmjenom informacija o klijentima u skladu s novim zakonskim odredbama moglo bi se započeti sredinom ove godine.

Cijeli članak možete pročitati na: hr.n1info.com

Foto: Pixabay