U Hrvatskoj je sve manje ljudi. Prema procjenama demografa, u novom popisu stanovništva može se očekivati čak i do 10 posto manje ljudi nego što je bilo na popisu iz 2011. godine, što je za ionako malu zemlju dramatičan pad.

Da smo kojim slučajem u 10 godina izgubili 10 posto teritorija, a ne 10 posto ljudi, vjerujem da bi uzbuna bila veća, no u Hrvatskoj je zemljište na cijeni, a čovjek baš i nije. Istodobno, čak i iz uskogrudne ekonomske perspektive, ljudi su najvredniji resurs koji bilo koja država ima. Bez ljudi nema tko stvarati, proizvoditi, trošiti, puniti proračun, isplaćivati mirovine, bez ljudi nema ekonomije. Iako je demografski pad slojevit problem, jedan od važnih čimbenika naše depopulacije je iseljavanje, pogotovo nakon ulaska u Europsku uniju, kad su cijele obitelji otišle u inozemstvo u potrazi za boljim životom. Prema službenim podacima, u sedam godina nakon ulaska u Europsku uniju, iz Hrvatske se iselilo preko 100 tisuća više ljudi no što se u nju uselilo, no ta brojka zapravo je veća, jer službena statistika ne uspijeva u potpunosti obuhvatiti razmjere iseljavanja.

Hoće li se zaista mnogo ljudi vratiti iz Irske u Hrvatsku radi nekoliko postotnih poena niže stope poreza na dohodak? Kako bi se značajno otklonili pritisci za iseljavanje, Hrvatska mora institucionalno i ekonomski konvergirati Europskoj uniji, a to zahtijeva temeljitije promjene od izmjena poreznih stopa. Moramo se uhvatiti ukoštac s problemima. U protivnom, postojeći zabrinjavajući emigracijski i demografski trendovi nastavit će se, i svaki novi popis stanovništva nosit će sve lošije vijesti. Neka nam motivacija bude povratak ljudi u potrazi za dostojnim životom.

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay