Za komentar stambene politike pitali smo Gojka Bežovana, profesora socijalne politike na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

– Mi u stambenoj politici gotovo nemamo ništa učinkovito i djelotvorno. Subvencioniranjem stambenih kredita onima koji imaju već novac i jedan dio je relativno bogat, samo povećavamo cijenu stanova i jačamo potražnju na tržištu, a konkurentne ponude nema. Dakle, ukinuli smo povlasticu neplaćanja poreza na nekretnine za kupnju prvoga doma, a onda uveli subvencionirane kredite – kaže nam prof. Bežovan, naglašavajući kako stambena politika mora voditi računa o problemima i potrebama stanovanja svih građana.

– Nije problem stanovanja samo problem mladih, nego i starijih ljudi. Nisu samo problemi stanovanja u velikim gradovima, nego ih imaju i ljudi koji žive u provinciji. Ne možete imati jedan alat, jedan instrument, jednu intervenciju kako biste pomogli različitima. Morate imati niz različitih intervencija, a onda morate imati načelo da onima koji su slabiji pomažete više. A mi imamo načelo da pomažemo onima koji su bogati ili relativno bogati, a drugima ne pomažemo – ističe prof. Bežovan, dodajući kako bi netko u Vladi trebao iznijeti učinke dosad provedenoga subvencioniranja, a mi o tome ne znamo ništa, kao ni o očekivanim evaluacijama rezultata Programa POS-a, kada su oni koji su imali novca mogli kupiti pet stanova. Naglašava kako država ne može graditi stanove i prodavati ih na slobodnom tržištu.

Kazuje nam i kako je jedna od tema njemačkog predsjedanja EU-om bilo stanovanje i stambena politika kako bi ona postala prioritet zemalja članica. U izvješću koje je pripremljeno, prof. Bežovan je pisao dio koji se odnosi na Hrvatsku.

– Sada je na razini država članica nekoliko relevantnih inicijativa u kojima Hrvatska ne sudjeluje i za koje se Hrvatska ne zanima niti ima kapacitet da bilo što napravi. Kad sam pisao izvješće, jedna od tema je bila kakve se rasprave vode u zemljama članicama kad je u pitanju stanovanje i stambena politika. Mi imamo rasprave pod navodnike, svode se na to da na državnu televiziju dođu ljudi iz Vlade, iznesu nam zadnje istine, a onda u državnim medijima imamo trgovce nekretninama koji govore o tome kakvo je stanje na tržištu. I to je to. Zvao me je opozicijski vijećnik iz splitskoga Gradskog vijeća da održim izlaganje o stanovanju i praksama europskih gradova. Međutim, nije uspio prikupiti potpise većine. Pa što bi gradske vijećnike zanimali tuđi problemi stanovanja!? Ali tako nije u Sloveniji, Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i zemljama s kojima se Hrvatska uspoređuje. Zašto je tako? To je ozbiljno pitanje – napominje prof. Bežovan, dodajući kako uostalom nikada nismo donijeli strategiju stanovanja i stambene politike.

Kazuje i kako su Nijemci, pod pritiskom svoje javnosti, proveli promjene kakve nisu u 30 godina, pa su u Berlinu donijeli prošle godine odluku da zamrzavaju rast najamnina u stanovima u privatnom vlasništvu na pet godina. Česi su europskim novcem gradili socijalne stanove, Slovačka i Poljska su također koristile europska sredstva za to.

– Imamo program Razvojne banke Vijeća Europe, Hrvatska je jedina zemlja koja nije koristila novac za gradnju socijalnih stanova. Zašto ne povlačimo novac iz “našeg portfelja”, koji bi nama trebao pripasti, i zašto ne gradimo socijalne stanove? – naglašava naš sugovornik.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay