Dok se svi natječu u jadikovkama zbog sve veće cijene goriva, još od prošlog četvrtka na burzi cijena nafte pomalo ‘krivuda’, ali jasno pokazuje u kojem smjeru ide. Prema dolje.

Cijena barela najkvalitetnije nafte Brent je sa 137 dolara 7. ožujka – što je bila rekordna cijena u posljednjih 14 godina – pala na 97,50 dolara. Slično je i s američkom vrstom WTI, a iako cijene još pomalo ‘skakuću’, ni tu se ne vidi trend nekog bitnog rasta.

Zvuči upravo nevjerojatno da je cijena nafte trenutno već pala na razinu na kojoj je bila prije napada Rusije na Ukrajinu. Nema baš mnogo optimizma da bi ovaj rat konačno mogao prestati, a još manje da bi mogle biti ukinute sankcije protiv Rusije, što je i kupnju nafte iz te zemlje pretvorilo u rizičan poduhvat. Što se onda zapravo događa?

Deutsche Welle piše da postoji više razloga, a kako za postaju ARD objašnjava Carsten Fritsch, stručnjak za sirovine Commerzbanka, među najvažnijima je onaj koji se može sažeti u samo jednu riječ. Iran. U vijestima iz Ukrajine je mnogima možda promaklo da se i iz Washingtona i iz Moskve čulo kako njihov spor ne smije imati učinka na suradnju Rusije i Irana na njegovom atomskom programu, a time i na novi međunarodni sporazum o atomskim težnjama Teherana. Prevedeno na jezik burzovnih spekulanata, time se otvara put za ukidanje američkih sankcija protiv Irana i povratak te zemlje na svjetsko tržište nafte, objašnjava bankarski stručnjak.

Cijeli članak možete pročitati na: hr.n1info.com