Takva bi odluka bila pogubna za Hrvatsku.

Dogovore li se razvijene zemlje, kojima je dosadilo da njihove velike kompanije sele sjedišta u inozemstvo i odnose im tako prihode od poreza na dobit, svijet bi mogao vidjeti nešto novo.

A to je jedinstvena minimalna stopa poreza na dobit koja bi trebala vrijediti za sve zemlje i tvrtke. Velike i snažne ekonomije tako će skrojiti porezna pravila po svojoj mjeri, ali kako je riječ o kompleksnom i teškom području, dogovor se u više navrata odlagao. Novi rok o kojem se sada govori je sredina ove godine.

Još se ne zna kolika bi to minimalna stopa mogla biti. Amerika je predložila da bude 21 posto, s čim su se složili ministri financija Francuske i Njemačke, a postoji i prijedlog Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o minimalnoj stopi od 12,5 posto.

No, jedno je jasno: postigne li se dogovor o minimalnoj stopi, ona će vrijediti za multinacionalne kompanije i tehnološke divove poput Amazona, Googlea i Facebooka, ali i za sve ostale tvrtke u svim zemljama na područjima za koja bude vrijedio dogovor.

S uvođenjem plaćanja minimalne stope poreza na dobit, mnoge će zemlje preko noći prestati biti atraktivne stranim kompanijama. Globalnoj minimalnoj stopi tako se protivi Irska, koja ima najniže poreze u Europi i smatra se poreznom oazom koja je uspješno privukla mnoge međunarodne ulagače. 

Kako će sve to, prođe li globalna minimalna stopa, utjecati na Hrvatsku…

– Svaka zemlja ima specifičnu ekonomiju i najbolje bi bilo da sama određuje svoje porezne stope. Mi najbolje znamo što želimo postići s poreznom stopom od 10 posto koja je usmjerena prema 93 posto poduzetnika u zemlji. Želimo poreznim rasterećenjem stvoriti veću dinamiku rasta. To je preduvjet zapošljavanju i investicijama. Porezna presija nije dobra. Nema smisla uzimati novac efikasnom poduzetniku i alocirati novac neefikasnoj javnoj upravi ili velikom broju poduzeća koja posluju s gubitkom. 

Cijeli članak možete pročitati na:

Foto: Pixabay