Zbog porasta potražnje prilika je u proizvodnji i korištenju komponenti vodikovih tehnologija.

Prošli tjedan na tematskoj konferenciji Vodik u energetskoj tranziciji u Zagrebu doc. dr. sc. Ankica Kovač predstavila je projekt pod nazivom Vodik u energetskoj tranziciji: Osiguranje električne energije u slučaju klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa, čiji je nositelj Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu.

Projekt je financiran sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova / Europskog fonda za regionalni razvoj i njime će u Republici Hrvatskoj prvi put biti instaliran ogledni lokalizirani pomoćni sustav koji će osigurati dotok električne energije u slučaju klimatskih ekstrema i prirodnih katastrofa. Ovaj sustav, temeljen na vodiku, osigurao bi električnu energiju u slučaju iznenadnih situacija i klimatskih promjena poput poplava, potresa, visokih i niskih temperature, što je ponajviše važno za velike službe poput zdravstvenih ustanova, kao što smo imali prilike vidjeti 22. ožujka kada je snažan potres pogodio Zagreb i okolicu.

Više o projektu rekla nam je inicijatorica i potpredsjednica Hrvatske udruge za vodik Ankica Kovač.

Spomenuli ste i veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo. Koliko Hrvatska proizvodi vodika?

Točnu količinu proizvedenog vodika trenutno u Hrvatskoj nismo istraživali. Zna se da postoje postrojenja za proizvodnju vodika procesom reformiranja fosilnih goriva za potrebe industrije prerade nafte (INA d.d.), postrojenja za potrebe sinteze amonijaka (tvornica gnojiva Kutina) i postrojenje elektrolize vode za potrebe tvornice ulja Zagreb. Iako se vodik u tvornici ulja proizvodi elektrolizom vode električna energija za tu svrhu se uzima iz mreže, što znači da je udio obnovljivih izvora energije nizak.

Kada govorimo o potencijalnoj ulozi vodika u oživljavanju našeg gospodarstva onda mislimo na proizvodnju i korištenje komponenti vodikovih tehnologija u tom gospodarstvu i za mogući izvoz. Izvoz opreme bi mogao biti značajan segment zbog porasta potražnje u EU, generiranog donesenom EU vodikovom strategijom. Čitavu situaciju treba posebno pažljivo razmotriti i u svijetlu kineskih državnih subvencija za razvoj njihovih domaćih vodikovih tehnologija. Značajne EU kompanije za proizvodnju svežnjeva vodikovih gorivnih članaka već imaju sporazume s Kinom. Hrvatska ima inventivne pa i svjetski poznate stručnjake i nešto strojarske, elektrotehničke i kemijske industrije, ali nema šireg plana i akcije.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay