Plinska elektrana odlazi u zaborav, gradit će se dvije RHE s kojima će snaga ‘tvornice struje‘ prijeći fantastičnih 2000 megavata!

Na nedavno započeto HEP-ovo geomehaničko ispitivanje tla uz rijeku Cetinu kod sela Gale, gdje bi trebao biti donji bazen zamišljene RHE “Blaca”, s negodovanjem su reagirali mještani. Na njihov javni prosvjed javno su odgovorili iz službe za odnose s javnošću HEP-a, navodeći:

“Ciljevi spomenutog višenamjenskog projekta su poboljšanje sustava zaštite od poplava na slijevu Cetine, omogućavanje navodnjavanja Sinjskog polja te doprinos elektroenergetskoj samodostatnosti Republike Hrvatske i sposobnosti prihvata nestalne proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu izgradnjom RHE Blaca, predviđene instalirane snage oko 500 MW.”

Naveli su, kako se vidi, četiri argumenta. Prva dva, poboljšanje sustava zaštite od poplava na slijevu Cetine i navodnjavanje Sinjskog polja, predstavljaju “smokvin list” i, bez obzira koliko ga političari naglašavali u javnosti, posve sporedni efekt. Druga dva argumenta imaju respektabilnu težinu: povećanje hrvatske strujne samodostatnosti i prihvata nestalne proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.

RHE “Blaca” na slijevu rijeke Cetine ima i svoga dvojnika. To je RHE “Vrdovo”. Prije pet-šest godina javnosti je u paketu predstavljen projekt kombi-kogeneracijske plinske elektrane “Peruća” i RHE “Vrdovo”. U neposrednoj blizini brane Peruća bilo je zamišljeno izgraditi plinsku elektranu snage 500 megavata, od kojih bi se 450 megavata odnosilo na proizvedenu struju, a 50 megavata na toplinsku energiju. Ta u stvarnosti termoelektrana, koja je imala i dodatna dva generatora na mazut snage 36 megavata, svojim kombi-kogeneracijskim nazivom bila je krinka za, navodno već osigurane, državne poticaje investitoru. Naravno, sve preko leđa potrošača, hrvatskih građana i tvrtki. Građani su se uspješno suprotstavili gradnji takve tvornice struje i topline za nepoznatog potrošača, za koju su stručnjaci argumentirano ustvrdili kako bi zagadila Perućko jezero, najveći rezervoar pitke vode u ovom dijelu Europe.

PERUĆA KAO DONJI BAZEN

U sjeni te kombi-kogeneracijske termoelektrane, koja je kao pogonsko gorivo najvjerojatnije računala na prirodni plin pribavljen iz Rusije, ostala je RHE “Vrdovo”. Ta RHE gradila bi se na Biteliću, njegovu rubnom dijelu prema Vučipolju. Cijelo postrojenje bilo bi smješteno podzemno. Samo jezero Peruća imalo bi ulogu donjeg bazena. Gornji bazen planiran je na Ravnom Vrdovu (925 metara nad morem) na Dinari. Visinska razlika bila bi oko 600 metara, što bi osiguravalo pritisak od 60 atmosfera pod kojim bi se voda s Vrdova obrušavala na turbine centrale uz Peruću. Projektirana snaga te RHE je dva puta po 270 megavata u režimu proizvodnje električne energije, a isti generatori bi, radeći u režimu crpki za pumpanje vode iz jezera u bazen na Vrdovu, imali snagu od 245 megavata svaki.

Plinsku termoelektranu na Perući treba zaboraviti. Može ostati u sjećanju tek kao jedan ružni događaj koji je težio vrijednost pitke vode jezera Peruća podrediti nezasitnima profitom. S druge strane slijev rijeke Cetine već davno je izrastao u hrvatskoga hidroenergetskog diva. Na slijevu te rijeke struju uspješno proizvodi pet hidroelektrana, ukupno instalirane snage veće od 970 MW. To su, po redu izgradnje, “Kraljevac” (2 x 20,8 MW plus 1 x 4,8 MW), “Zakučac” (4 x 144 MW), “Peruća” (2 x 30,7), “Orlovac” (3 x 79) i “Đale” (2 x 20,4) te uz njih crpna stanica Buško blato (oko 10 MW). S dvije buduće RHE instalirana snaga “tvornica struje” na slijevu Cetine prijeći će fantastičnih 2000 megavata.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay