Vodeći benefit uvođenja eura kao službene valute je eliminacija valutnog rizika. Nakon ulaska Hrvatske u eurozonu krediti u eurima bit će ga u potpunosti lišeni.

Porast kreditiranja

Ukupni krediti stanovništvu krajem travnja iznosili su 137,5 milijardi kuna, 3,6 milijardi kuna više u odnosu na travanj prošle godine. Građani su se primarno zaduživali putem stambenih kredita, jedne od najdugoročnijih vrsta kredita, koji čine gotovo svaki drugi kredit među hrvatskim građanima, a najčešće su otvarani u eurima, upozoravaju analitičari. Porast kredita u kunama također je vidljiv na tržištu, no odnosi se prije svega na nenamjenske kredite. Stoga je važno pitanje što će se za tri godine dogoditi s onim dužnicima koji su kredit podignuli u kunama.

Promjena valute nije znak za zabrinutost kod građana koji imaju kredite u kunama jer je HNB u više navrata istaknula kako će u konverziji zaštititi tečaj kune. Stoga, nema potrebe za strahom prilikom dizanja kredita jer su krediti u kunama i eurima jednako sigurni.

Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr

Foto: Pixabay