Digitalno tržite Hrvatske, zaključuje Svjetska banka u svom finalnom izvješću, nije potpuno zrelo, a Hrvatska pripada zemljama koje bi mogle biti nazvane “zaostali brzi pokretači”. Svjetska banka, pri analizi ICT sektora, usredotočila se na dio koji definira kao internet (fiksni i mobilni), telefoniju (fiksnu i mobilnu) te tržišta plaćenih usluga TV-a.

Nedovoljnu zrelost Svjetska banka tumači činjenicom da većina prihoda i dalje dolazi od telefonije, a ne od internetskih usluga. Drugu ocjenu tzv. zaostalih brzih pokretača gleda pak spram europskog digitalnog indeksa DESI, gdje je Hrvatska po pitanju digitalnih performansi i korištenja usluga ispod prosjeka EU, ali je stopa poboljšanja iznad prosjeka EU.

Svjetska banka zabrinuta je i jer je gotovo 20 posto građana u riziku od siromaštva, posebno zbog prilično nejednake raspodjele prihoda kućanstava u pojedinim dijelovima Hrvatske. Procjene dohotka kućanstva za 2017. kreću se od 8025 kuna mjesečno u Virovitičko-podravskoj županiji do 13.238 kuna u Zagrebu. Platežna moć nije jedini razlog, ali je važna prepreka u slabom prihvaćanju brzih širokopojasnih usluga jer su cijene visoke u odnosu na hrvatske prihode.

Cijeli članak možete pročitati na: vecernji.hr

Foto: Pixabay