Usporedbe radi, 2015. proizvodilo ga je 2619 poljoprivrednih gospodarstava, na upola manjoj površini, odnosno 3716 hektara. Svake iduće godine rastao je i broj proizvođača i broj površina pod ovom voćnom kulturom.

UHrvatskoj je lani proizvedeno svega 448 tona oraha, a 2008. čak 6828 tona. Zna li se pritom kako površine pod orahom posljednjih godina drastično rastu, i do 30% godišnje, stručna javnost i građani opravdano sumnjaju kako se ta kultura u nas sadila stihijski, bez upliva struke i samo zbog izdašnih potpora, koje je ova proizvodnja imala, posebice kroz ekološki uzgoj, kad su potpore iznosile i preko 1000 eura po hektaru, priopćili su danas i iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Kažu kako je proizvodnja oraha hit u svijetu posljednjih godina. Potražnja za orašastim plodovima velika je zbog njegove nutritivne vrijednosti što je dovelo i do ogromnog rasta cijena na svjetskom tržištu. – Hrvatska, s više od 8000 hektara nasada oraha, drži 10% udjela u EU, a tek 0,35% ukupne proizvodnje. Gdje smo pogriješili u stihijskoj sadnji oraha? – pitaju iz Smartera, ističući kako su poticaji za sadnju oraha postali sinonim za poticanje poljoprivrede bez proizvodnje.

– Odobravanje potpora, za barem minimalne prinose po hektaru, uvedeno je u sustav proizvodno vezanih potpora tek ove godine. Nadamo se da će ta promjena uspjeti velike hektare pod orasima ipak staviti u funkciju proizvodnje ove zanimljive, sve više tržene i dohodovne kulture – napominju. U EU, prema posljednjim podacima, površine pod orahom iznose 70.155 ha, a proizvodnja oko 128.000 tona.

Cijeli članak možete pročitati na: vecernji.hr

Foto: Pixabay