Najavljuju se vaučeri, zamrzavanje cijena, smanjivanje PDV-a… Nego, sjeća li se itko kada nismo bili u nekoj krizi?

Ovako otprilike funkcionira današnja svjetska ekonomija: u Americi se obere pamuk; šalje se preko četvrtine dužine ekvatora, u Kinu, gdje se od njega proizvodi odjeća; vraća se u SAD i tamo puni shopping centre. E sad, pitanje od milijun dolara; jesu li Amerikanci toliko nesposobni da nisu u stanju pravilno obraditi tekstil tj. obaviti radnju koju ljudski rod vrši već milenijima ili Kinezi imaju čarobne strojeve koji ne funkcioniraju na zapadnoj hemisferi? Odgovor, jasno, nije ni jedno ni drugo već tzv. ‘tržišna efikasnost’, što je u biti fensi riječ za jeftinu radnu snagu. Ta i takva ‘tržišna efikasnost’ je u proporcionalnoj suprotnošću s ‘tehničkom efikasnošću’ te će se svakom inženjeru ovog svijeta dignuti svaka dlaka na tijelu kad izračuna nepotrebno potrošene količine energije zbog ove, u najmanju ruku, nezgrapne prakse.

Ono što je svakako interesantno jest da od 1971. godine branje pamuka u SAD-u kompletno mehanizirano te su roboti zamijenili robove na teksaškim poljima, tako postignuvši najveću moguću efikasnost i najniže troškove proizvodnje. Tome unatoč je otad cijena pamuka narasla s 27 centi na današnjih 1,18 dolara, što je gotovo duplo povećanje svako desetljeće. Ova pojava se, naravno, zove inflacija i ona je, u tržišnoj ekonomiji, prirodna i regularna. 

FED, američka centralna banka, je najavila postepeno povećanje kamatnih stopa, valjda primjetivši da su proteklih 20 mjeseci slučajno ostavili upaljen printer za novac. Šalu na stranu, nije tu bilo ničeg slučajnog već je taj novac bio namijenjen da se sliva u grlo nemani konzumerizma koja vječno prijeti ultimatumom ‘potrošnja ili recesija’. Vlade su opsjednute ‘poticanjem potrošnje’ i zato ne prestaju usipati novac u ekonomiju, čega su ‘jebiga’ nuspojave sravnavanje šuma, genocid nad životinjama i devastacija prirodnih ljepota. A marketing, koji je uvreda za svako slobodnomisleće biće i na koji se troši više novaca nego na istraživanje i razvoj, je konzumeristički amfetamin za mase. Svakako, skrenuvši s važnijih tema poput imaginarnih brojeva na otegotnu okolnost živog svijeta, veće kamatne stope će prouzokovati nemogućnost vraćanja dugova, bankrote i deložacije tj. novu krizu (kao da je kriza ikad u zadnjih 50 godina prestajala postojati) ili će, vidjevši da zombi hropće i ispadaju mu komadi guše kroz nos, biti hitno smanjene, tako nas uvodeći u još jednu zoru živih mrtvaca.

Premijer Plenković i ministar Marić su jučer izašli sa informacijama da će, za ublažavanje cijenovnog udara, razmotriti opciju uvođenja vaučera i smanjivanja stope PDV-a, što su neke zemlje već i učinile. Zapravo, riječ je o, dugoročno gledano, istoj stvari u kojoj se država odriče sredstava u ime doniranja građana. Naravno, to isto tako znači da će ti isti građani zauzvrat dobiti manje i lošije javne usluge te da će se opet sve, konačno, prelomiti preko njihovih leđa. Osim toga, smanjenje PDV-a rijetko kad rezultira i stvarnim smanjenjem cijena jer… pa potrošači su se navikli da ne očekuju kretanje cijene u bilo kojem smijeru osim uzlaznom, kao i na krilaticu kapitalizma: ‘Profit prije ljudi!’. Uhljebi se, pobogu, dirati neće jer su ti jadni ljudi, koji se cijeli dan dosađuju, živi podsjetnik na mračne dane komunizma i opomena svima onima koji s lože na stvari poput ‘jednakost’ ili ‘solidarnost’. Tajkuni, zaboga, neće biti uznemiravani jer su ti vrli pojedinci, koji su pošteno zaradili pola zemlje, hodajući spomenik suvremenog tržišnog natjecanja i uzor onima koji se plaše pojava kao što su ‘jednakost’ i ‘solidarnost’. Jer, poznato je, tajna ekonomije je u finom balansiranju ekstrema.   

Pola stoljeća poslije, čovjek je ovladao genetskom modifikacijom, virtualnom stvarnošću i svemirskim izletima; ali ono što je sam izmislio, inflacija, mu je i dalje apsolutno nedokučivo. Ekonomija je jedina znanost, ako se tako uopće može nazvati, čiji ‘stručnjaci’ zadnjih pedesetak godina nemaju pojma kako ili se uopće ne žele se nositi s problemima koje su stvorili.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay