Očito je službena potvrda ulaska u eurozonu toliko podigla sveopće raspoloženje da u makroekonomskoj analizi i prognozi HNB-a nema uobičajeno  lošeg scenarija. A nije da se Europi piše lijepo, posredno ni nama.

Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o minimalno potrebnim deviznim potraživanjima uvodi se postupno dokidanje održavanja deviznih obveza deviznim potraživanjima također u dva koraka, pa će se od kolovoza ove godine do prosinca minimalno potrebna devizna potraživanja potpuno ukinuti. 17 posto sredstava jednako je 5 milijardi eura s kojima banke mogu slobodno raspolagati. Još jedan argument, napominje guverner Boris Vujčić, u korist zadržavanja, ako ne i spuštanja kamata na kredite, bez obzira na najave podizanja referentne kamatne stope Europske središnje banke. Točnije, i kada ECB podigne kamate, domaće banke nemaju razloga odmah podizati svoje, jer im je HNB olabavio obveze.

Ima još dobrih vijesti. Doduše, inflacija će u ovoj godini, kao rezultat viših globalnih cijena energenata i sirovina, posebno prehrambenih, te uz sve vidljivije prelijevanje rastućih ulaznih troškova na cijene šireg skupa dobara i usluga, iznositi oko 9,4 posto. U 2023. se prognozira usporavanje rasta inflacije na 4,6 posto, no takva projekcija, tvrdi Vujčić, pretpostavlja najprije stabilizaciju, a onda prema kraju ove godine i postupno smanjenje cijena energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr