Osamdeset posto centralnih banaka istražuju takve valute, a polovica već eksperimentira s njima. CBDC su digitalni ekvivalent gotovine i ako se materijalizira, to će biti pravi pomak u monetarnom svijetu, istaknuo je Vujčić.

Pojasnio je kako su fintech tvrtke svojevrsni izazivači banak, ali ne u svim područjima. Banke još uvijek čvrsto drže dva glavna područja – depozite i kredite, dok su fintech tvrtke pokrenule promjene u sustavu plaćanja.

Nude nove i lakše sustave, čak i nove arhitekture. Dodatno je 2019. poseban izazov predstavljala Facebookova najava Libre, kriptovalute koje je trebala omogućiti milijardama da prenose novac diljem svijeta. To je s regulatornog stajališta bio velik poziv na buđenje. Da se realizirao, Librino bi pojavljivanje izazvalo tradicionalne arhitekture bankarstva, ali i ulogu nadzornih organa. No bilo je uključeno previše rizika jer je to podrazumijevalo stvaranje multinacionalne privatne kompanije koja bi bila kvazibanka, objasnio je Vujčić. 

To ne znači da kriptovalute poput Libre neće u budućnosti promijeniti način na koji financijski sektor u svijetu funkcionira. 

No Vujčić ističe kako je novac javno dobro i glavna je uloga regulatora i centralnih banaka zaštititi to javno dobro, osigurati njegovu stabilnost, ali i omogućiti građanima da koriste to javno dobro. 

Kriptovalute su prvi izazivači monetarne arhitekture kakvu poznajemo. One su ponudile novu arhitekturu, decentralizaciju sustava. No 10 godina kasnije i dalje čekamo da ispune svoje obećanje i postanu “novi novac”. Ne vidim kako bi se to moglo nazvati novcem, jer njihova vrijednost fluktuira, a primjena je relativno spora – ne vidim kako bi to moglo biti učinkovito za plaćanje. U svjetlu kompleksnih bankarskih pravila i gdje je stabilnost nužna, ovo je samo spekulativna investicija, objasnio je svoje stajalište prema kriptovalutama Vujčić, ali to ne znači i da ih je u potpunosti otpisao.

Upravo su stabilne kriptovalute nešto što bi se moglo pojaviti u financijskim sustavima diljem svijeta i to u obliku CBDC-a odnosno digitalne valute koju izdaje centralna banka. Svojevrsne “e-kune” ili “e-euri” nadopunjavali bi već postojeći gotovinski i promet digitalnim novcem. 

Cijeli članak možete pročitati na: zimo.dnevnik.hr

Foto: Pixabay