Najpoznatija kriptovaluta golemi je potrošač električne energije. Ovisno o procjenama, godišnje se za dobivanje bitcoina globalno utroši između 67 i 121 terawatt-sati (TWh) struje. To je otprilike upola potrošnje svih podatkovnih centara u svijetu, cijelog globalnog financijskog sustava i svih ostalih kriptovaluta, piše Deutsche Welle. Za ilustraciju, Njemačka godišnje potroši oko 500 TWh struje.

Stoga mnogi upiru prstom u bitcoin zbog utjecaja na klimatske promjene. Posebice nakon što se otprilike 80 posto ukupne računalne snage za dobivanje i procesiranje bitcoina nalazi u azijskim državama. A nijedna od njih ne dobiva više od četvrtine električne energije iz obnovljivih izvora.

No, “rudarenje” na europskom sjeveru mnogo je zelenije. To prije svega vrijedi za Island gdje je, prema podacima Islandske blockchain zaklade, dobiveno 8 posto svih bitcoina u optjecaju.

Island u potpunosti dobiva električnu energiju iz obnovljivih izvora, hidro i geotermalnih elektrana. K tome, islandska struja je toliko jeftina da je prijašnjih godina postojala ideja izgradnje podmorskog kabela do Velike Britanije.

Prednosti svoje elektroprivrede svjesna je i islandska vlada, pa je donijela odluku o poticanju ulaganja energetski intenzivnih industrija, poput proizvođača aluminija i blockchain industrije.

Te procjene privlače i druge industrije kojima treba mnogo energije, a spremaju se za zelenu tranziciju. To prije svega vrijedi za “zelene čeličane” koje željeznu rudaču prerađuju u čelik korištenjem struje iz obnovljivih izvora i “zelenog” vodika umjesto ugljena, odnosno koksa. 

Bez sumnje, Skandinavce u budućnosti očekuje skuplja struja. Analitičari prognoziraju da će tijekom ovog desetljeća cijene struje porasti za 50 posto, na 40 do 50 eura za MWh. Stoga će “rudarenje” još neko vrijeme ovisiti o fosilnim izvorima energije.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay