Opća ideja univerzalnog osnovnog dohotka (Universal basic income, skraćeno UBI) – da vlada isplaćuje svakom građaninu redovita novčana davanja bez uvjeta – pojavila se još u 16. stoljeću. U 20. stoljeću jednu vrstu takvog dohotka predlagao je i čuveni neoklasični ekonomist Milton Friedman, samo u obliku “negativnog poreza na dohodak” koji bi zamijenio razna socijalna davanja američke vlade. Posljednjih su godina osnovni dohodak počeli zagovarati i osnivač Facebooka Mark Zuckerberg i jedan od demokratskih kandidata za predsjednika Andrew Yang, među ostalima. 

Pandemija koronavirusa koja je ozbiljno potresla svjetsku ekonomiju, dala je novi zamah ideji osnovnog dohotka. Njegovi zagovornici tvrde da je upravo to rješenje za desetke milijuna ljudi diljem svijeta koji su ostali bez posla ili su sa svojim obrtima i malim tvrtkama na rubu propasti. 

Vlasti u brojnim državama, pokrajinama ili gradovima krenule su u testiranje osnovnog dohotka uslijed pandemije. Druge su to napravile i prije pandemije. Američki portal Vox napravio je pregled svih mjesta na svijetu u kojima je takav program isproban, ne računajući brojne zemlje, odnosno mjesta na kojima su ovakva primanja uvedena, ali s određenim uvjetima: od Italije do Meksika. 

SAD

Ekonomisti Damon Jones i Ioana Elena Marinescu proučili su posljedice ovog dugogodišnjeg programa u znanstvenom radu The Labor Market Impacts of Universal and Permanent Cash Transfers: Evidence from the Alaska Permanent Fund, objavljenom 2018. Utvrdili su da “dividenda nema utjecaja na zaposlenost” – drugim riječima, da nije učinila ljude manje sklonima raditi, što je glavna zamjerka kritičara osnovnog dohotka. 

Naprotiv, ispostavilo se da ima pozitivan efekt na natalitet, odnosno da se parovi lakše odlučuju imati djecu jer su financijski sigurniji.

Kanada

Kanada je imala svoj eksperimentalni program u provinciji Manitoba još sedamdesetih. Vlada je izabrala gradić Dauphin kao mjesto u kojem je svaka obitelj zadovoljavala uvjete za sudjelovanje u eksperimentu.

Brazil

Brazil je također eksperimentirao s transferima gotovine siromašnim obiteljima od devedesetih do danas. Masovni program Bolsa Familia isplaćuje osnovni dohodak milijunima ljudi. Ipak, ovaj dohodak nije bezuvjetan jer obvezuje primatelje da šalju djecu u školu i koriste zdravstvene klinike. Ipak, ovaj program poslužio je kao temelj za daljnje eksperimente s bezuvjetnim dohotkom.

Finska

Finski pilot-projekt univerzalnog osnovnog dohotka imao je možda i najveći odjek od navedenih. Pokrenut je 2017., a 2000 primatelja odabrano je nasumično među nezaposlenim Fincima. Dobivali su 560 eura, odnosno 635 dolara mjesečno na dvije godine. Također, obećano im je da će nastaviti primati dohodak čak i ako nađu posao.

No finski su istraživači utvrdili da su primatelji dohotka imali bolje mentalno stanje i manji stupanj stresa, uz više povjerenja prema sugrađanima i društvenim institucijama. Utjecaj na nezaposlenost sudionika bio je dapače, relativno pozitivan.

Njemačka

Neprofitna udruga Mein Grundeinkommen (Moj osnovni dohodak) koristila je crowdfunding kampanju kako bi prikupila sredstva za lutrijom odabrane primatelje eksperimentalnog dohotka. Do kraja prošle godine dodijelila je gotovo 500 mjesečnih dohodaka ljudima diljem svijeta koji su se prijavili za projekt.

Španjolska

Španjolska je 2017. pokrenula svoj eksperimentalni program B-MINCOME, nudeći minimalni zajamčeni dohodak za 1000 nasumično odabranih obitelji u najsiromašnijim četvrtima Barcelone. I ovaj je projekt proveden kao istraživačka studija s kontrolnom skupinom. Odabrane obitelji primale su do 1675 eura mjesečno.

Nizozemska

U nizozemskom gradu Utrechtu i nekoliko okolnih gradića 2017. je također pokrenut eksperimentalni program osnovnog dohotka, s 250 nasumičnih primatelja i kontrolnom skupinom radi usporedbe.

Iran

Malo je poznato da je Iran 2011. uveo program mjesečnih isplata građanima na nacionalnoj razini, kao zamjenu za program subvencija za kruh, vodu, struju, grijanje i gorivo koji je postepeno ukinut. Vlada je isplaćivala čak 29% prosječnog prihoda kućanstva. 

Isplate su u međuvremenu srezane zbog kritika da potiče ljude da ne rade. Međutim, ekonomisti koji su ga proučavali utvrdili su da “program nije utjecao na ponudu radne snage ni na jedan značajan način”. Program je još uvijek aktivan – jedini je takav na nacionalnoj razini u svijetu.

Kenija

Slabo je poznato i da Kenija provodi veliki eksperiment s univerzalnim osnovnim dohotkom, i to od 2016. Humanitarna organizacija GiveDirectly isplaćuje ga za više od 20 tisuća ljudi u 245 sela diljem Kenije, također u sklopu eksperimenta s kontrolnom skupinom. Primatelji dobivaju oko 75 centi na dan, što je beznačajno po zapadnim standardima, ali nije toliko beznačajno po afričkim. Planirano trajanje programa je 12 godina.

Namibija

Svi stanovnici regije Otjivero-Omitara u Namibiji, mlađi od 60 godina, dobivali su od 2008. do 2009. 100 namibijskih dolara, odnosno 6.75 $ mjesečno. Rezultat je i ovdje bio vrlo ohrabrujući: neuhranjenost djece je pala, upisi u školu su porasli, a kriminal povezan uz siromaštvo, prvenstveno krađe, također je pao, prema izvještaju Basic Income Earth Network.

Indija

Savezna indijska država Madhya Pradesh davala je osnovni dohodak za oko 6000 svojih građana od 2011. do 2012.

Kina

Hong Kong, bivša britanska kolonija i autonomna kineska regija, isprobala je 2011. svoj program osnovnog dohotka na malo drukčiji način. Zahvaljujući značajnom proračunskom višku, vlada Hong Konga isplatila je jednokratnih 6000 hongkonških dolara, odnosno 772 američkih dolara, svakom stanovniku koji ima trajnu osobnu iskaznicu Hong Konga – njih 6 milijuna. 

Japan

Japanska vlada nije uvodila osnovni dohodak, ali milijarder Yusaku Maezawa objavio je 1. siječnja ove godine da će podijeliti ukupno milijardu japanskih jena, odnosno oko 9 milijuna $ tisuću svojih pratitelja na Twitteru koje će nasumce odabrati. 

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay