Zašto rektori diskriminiraju vlastite studente? Ovo se ponovno, po tko zna koji put, pitaju polaznici stručnih studija jer primijeni li se ustavna odluka i usvoje izmjene i dopune zakona do 31. prosinca ove godine, njih 55 tisuća plus oko 50 tisuća onih koji su završili te studije ostat će bez pravne kvalifikacije, odnosno pri zapošljavanju će imati posljednju kvalifikaciju propisanu zakonom, a to je srednjoškolsko obrazovanje.

Splitska inicijativa 300 = 300 naročito je aktivna posljednjih dana po ovom pitanju jer strepe da će biti naprosto izbrisani iz Zakona o kvalifikacijskom okviru ukoliko Ministarstvo obrazovanja po nalogu Ustavnog suda ne izradi novi zakonski okvir, a kako stvati stoje, osim prijedloga bivše ministrice Blaženke Divjak koji im je išao u prilog, zasad nema ničeg na stolu.

Starije generacije sjetit će se, naime, kako su raznorazna veleučilišta, što bi u prijevodu bile nekadašnje više škole, devedesetih godina u Hrvatskoj počela nicati poput gljiva, a akademska javnost oduvijek je na njihove diplome i stečena znanja gledala kao parter iz kazališnih loža.

Bilo je to i razumljivo s obzirom na razliku u količini stečenih znanja i truda, ali osnivači stručnih studija među kojima se pojavljivalo sve više privatnika pojašnjavali su da pripremaju ljude za tržište rada. Na tim studijima stječu se, naime, praktična znanja i Hrvatska se time sve više uklapala upravo u zapadni sustav obrazovanja. Neki danas tumače ovaj udar na takve studije zapravo udarom na privatni sektor jer ostaje nejasno zašto su sveučilišta dozvolila rad takvim studijima da ih potom diskreditirali.

U tome prednjači rektor Damir Boras zajedno s nekoliko kolega s pravnih faluteta i već drugi put podiže ustavnu tužbu, s objašnjenjem da kvalifikacija nije sukladna ihodima učenja, zbog čega su i oni koji trenutno studiraju kao i oni koji su završili takve studije u opasnosti od pravne “banane”.

– Iako puno nas zna da često savladavamo poptuno isto gradivo s istim fondom sati što nam potvrđuju i profesori, svejedno smo diskriminirani – govori Radovniković. Po njenom mišljenu, ovdje je riječ o formi zakona, a ne o sadržaju i ustavni suci donose već dvaput istu odluku pa se samo vrtimo u krug pri čemu se prijetnja pravnom rupom studentima konstantno nadvija nad glavom.

– Čemu to i zašto se jednom s tim ne završi?! – pitaju u splitskoj inicijativi.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay