ZAGREB, 16. siječnja 2017. (Hina) – U Hrvatskoj su u lanjskom prosincu potrošačke cijene porasle za 0,2 posto na godišnjoj razini, što je njihov najveći rast od studenoga 2014., dok su u cijeloj prošloj godini cijene pale 1,1 posto.

U ponedjeljak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da Hrvatska, nakon tri godine, pomalo izlazi iz razdoblja deflacije, s obzirom da je u prosincu zabilježen najveći rast potrošačkih cijena od studenoga 2014. godine.

U posljednje tri godine cijene su neprestano stagnirale ili padale, no njihov je pad posljednjih mjeseci bio ublažen, pa su tako u studenome prošle godine skliznule za blagih 0,2 posto na godišnjoj razini, a u prosincu porasle.

„Po prvi put nakon 20 mjeseci cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena zabilježile su u prosincu na godišnjoj razini rast“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Najviše porasle cijene goriva i duhana

U prosincu su na godišnjoj razini najviše, za 2,6 posto, porasle cijene alkoholnih pića i duhana, zbog povećanja trošarina, a slijedile su cijene zdravlja s rastom od 2,4 posto.

Cijene prijevoza porasle su, pak, 1,5 posto, pri čemu su cijene goriva za prijevozna sredstva skočile 3,9 posto.

Cijene restorana i hotela ojačale su za 1,3 posto, dok su cijene rekreacije i kulture, kao i obrazovanja, porasle za 1,1 posto.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića ojačale su, pak, za 1 posto, a slijedile su cijene raznih dobara i usluga s rastom od 0,7 posto, te cijene pokućstva i opreme za kućanstvo s rastom od 0,4 posto.

S druge strane, u prosincu su, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, najviše pale, za 2,9 posto, cijene komunikacija, a s padom od 2,5 posto slijedile su cijene stanovanja, vode, električne energije i plina, što je ponajviše posljedica pada cijena plina za 17,7 posto.

Cijene odjeće i obuće pale su, pak, na godišnjoj razini za 0,6 posto.

Na mjesečnoj su razini, pak, u prosincu potrošačke cijene pale za 0,2 posto. Pritom su najviše, za 7,9 posto, pale cijene odjeće i obuće zbog sezonskih sniženja, dok su cijene pokućstva i opreme za kuću skliznule 0,3 posto.

S druge strane, u prosincu su na mjesečnoj razini najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, za 2,3 posto, što je ponajviše posljedica rasta cijena duhana za 2,7 posto zbog povećanja trošarina.

Cijene prijevoza porasle su, pak, za 1,2 posto, pri čemu su cijene goriva ojačale 2,3 posto.

Pad cijena u prošloj godini 1,1 posto

U cijeloj prošloj godini potrošačke su cijene pale za 1,1 posto, znatno više nego u prethodne dvije godine. U 2015. su cijene u prosjeku pale za 0,5, a u 2014. godini za 0,2 posto.

„Kao i 2015., poticaj padu cijena dolazio je od uvezenih deflatornih pritisaka, pri čemu se padu cijena energije pridružio i pad cijena prehrane zbog prelijevanja nižih cijena prehrambenih sirovina sa svjetskih tržišta na domaće tržište“, ističu analitičari RBA.

I u idućim mjesecima očekuju nastavak rasta potrošačkih cijena, no smatraju da će inflacija i dalje biti potisnuta.

„Poticaj višim cijenama dolazit će od jačanja uvoznih inflacijskih pritisaka, prije svega s robnih tržišta sirove nafte i prehrambenih sirovina, a dijelom bi mogao proizići iz učinaka porezne reforme – rasta PDV-a na određene usluge i trošarina“, navode analitičari RBA.

No, smatraju i da rast plaća i očekivanja o jačanju domaće potražnje ne bi trebali imati značajniji učinak na inflaciju, osobito u uvjetima još uvijek slabog tržišta rada i usmjeravanja potrošnje dominantno u zadovoljavanje osnovnih životnih potreba.

„Uz projicirani lagani rast cijena nafte te polagani oporavak potražnje, očekujemo da bi prosječan rast potrošačkih cijena u ovoj godini mogao biti na razini od 1,3 posto”, zaključuju analitičari RBA.

(Hina)