Potražnja za stanovima bit će putokaz investitorima koliko novca treba ulagati i u što – u obnovu starih zgrada ili gradnju novih. Građevinari, koji se sad ionako ne nadaju novim poslovima u turizmu, čekaju investitore, a oni pak čekaju donošenje zakona o obnovi Zagreba

U sljedećih nekoliko godina građevinari neće imati ni izbliza toliko posla za potrebe turizma kao dosad, ali Zagrepčani i dio Krapinsko-zagorske županije vape za obnovom nakon nedavnog potresa koji je prouzročio štetu od 42 milijarde kuna. Logično je zapitati se hoće li se novac za investicije preliti u obnovu ponajprije zagrebačkih zgrada, ali to se nitko ne usuđuje prognozirati. Najprije, pitanje je tko će financirati obnovu privatnih stanova, a situacija s pandemijom dodatno usložnjava to pitanje. Kao posljedica na nekretninskom tržištu očekuje se pad cijena stanova u starom dijelu Zagreba, no cijene novijih zgrada ostat će na dosadašnjoj razini – osim ako korona ne dokrajči krhko hrvatsko gospodarstvo.

Iza kulisa političke pozornice na kojoj se očekuju odluke o financiranju obnove, čujemo od svojih izvora, dio stanovnika zagrebačkog centra prilično jako pritišće da država velikim dijelom preuzme financiranje obnove zgrada (stanova). Riječ je o dijelu Zagreba u kojem žive ili imaju stanove poznate javne osobe i dio njih preko njima bliskih političkih stranaka najviše pritišće lokalnu i državnu vlast.

Cijeli članak možete pročitati na: lider.media

Foto: Pixabay