U moru minusa o kojima slušamo posljednjih mjeseci, pad izvoza od 5,9 posto u prvoj polovici ove godine u kojoj smo, kao i druge zemlje, preživjeli potpuno zatvaranje ekonomije, čini se dobrim rezultatom. Izvoz se tako u pola godine u odnosu na isto lanjsko polugodište smanjio za 3,2 milijarde kuna na 51,6 milijardi kuna. U istom je razdoblju uvoz pao 10,6 milijardi kuna ili 11 posto na 83,5 milijardi kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prerađivačka industrija na koju otpada glavnina izvoza, u prvom polugodištu je pala na godišnjoj razini 8,7 posto na 45 milijardi kuna, a najveći pad od gotovo 39 posto na dvije milijarde kuna bilježi izvoz u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u proizvodnji motornih vozila, prikolica i poluprikolica izvoz je bio za četvrtinu manji i iznosio je 2,3 milijarde kuna te u proizvodnji odjeće smanjivši se za 23 posto na 1,9 milijardi kuna.

Nisu sve industrije bilježile pad, neke su i rasle, poput prehrambene industrije, industrije proizvodnje papira, računala, električne opreme dok je najveći rast zabilježen u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava u kojoj se statistički vodi brodogradnja s rastom izvoza od 13 posto na 1,5 milijardi kuna u prvom polugodištu.

TO SU SVE ŽILAVE KOMPANIJE

Izvan prerađivačke industrije najznačajniji rast od čak 614 posto imalo je rudarstvo i vađenje čiji je izvoz skočio s lanjskih 257 milijuna kuna na 1,8 milijardi kuna.

TO JE BUDUĆNOST, A NE TURIZAM

– Izvoz usluga, posebice turizam, važan je zato što smo uz Maltu najturističkija zemlja Europe u odnosu na broj stanovnika, ali turizam nije toliko presudan koliko mislimo. Za ekonomiju koja ne želi isključivo ovisiti o turizmu je važno da se ekonomski resursi sele u proizvodnju, jer ona najviše generira izvoz robe.

Za pozdraviti je otvaranje Porsche razvojnog centra koji će omogućiti zapošljavanje nekoliko stotina ljudi koji će raditi na tehnološkom razvoju unutar automobilske industrije. To će sigurno biti poticaj i za druge inozemne investicije. Ako mogu Češka i Slovačka, onda možemo i mi.

KAKO IM POMOĆI? POREZNOM POLITIKOM

Možemo zaključiti da će turizam pasti sigurno do 65 posto, dok je pad izvoza robe prema DZS-u zabilježio najmanji pad od svih sastavnica BDP-a i to za nekih 11 posto – ističe ekonomist Petar Vušković, koji podsjeća da smo u 2017. godini oborili rekord izvezene robe kada smo prvi put prešli 100 milijardi kuna izvezene robe, a godišnja razina rasta je bila dvoznamenkasta.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay