Tomislav Čorak, član Uprave Brodosplita, govori o poslovnoj strategiji brodogradilišta koje unatoč globalnim teškoćama izazvanima pandemijom ne samo što ni u jednom trenutku nije zaustavilo proizvodnju nego je pokrenulo i nove projekte

U samom početku pandemije covida-19 u Brodosplitu je, koliko je god bilo moguće, radnicima omogućeno da rade od kuće. Proizvodni radnici radili su u dvije smjene. Za vrijeme pandemije u Brodosplitu su uspjeli napraviti porinuće polarnog kruzera Ultramarine te nastaviti gradnju obalno-ophodnih brodova. 

– Sve ono što se moglo i može raditi od kuće radili su od kuće. Posebna pozornost se daje korištenju svih prednosti koje pružaju digitalni kanali komunikacije kako bi se smanjila upotreba papira i cirkulacija ljudi. Što se tiče digitalizacije, može se reći da se zahvaljujući koronavirusu ona ubrzano razvijala i implementirala. Dio zaposlenika i u ovom trenutku radi od kuće, a to bez odlične IT-infrastrukture ne bi bilo moguće – ističe Tomislav Čorak, član Uprave Brodosplita.

No kriza je otežala i zakomplicirala poslovanje. Više od 80 posto poslova Brodosplitu su vezani uz inozemstvo. Otežani su dobavni kanali, putovanja na nužne sastanke, komunikacija s partnerima…

– U fazi ugovaranja brodova nužna je intenzivna komunikacija s kupcima jer se u toj fazi dogovaraju uvjeti i tehničke specifikacije brodova koji se žele graditi. Zbog otežanog putovanja u tom nam se dijelu poslovanje dosta usporilo – objašnjava Čorak.

Kriza izazvana pandemijom jako je pogodila segment kružnih putovanja. Upravo su europska brodogradilišta bila pozicionirana i konkurentna u gradnji brodova za kružna putovanja i posebnih radnih specijalnih brodova. Sada je pitanje hoće li u segment gradnje kruzera uskočiti azijska brodogradilišta. 

Tomislav Čorak napominje da tržište kružnih putovanja i kompanija koje se bave kružnim putovanjima treba promatrati segmentirano.

– Tržište megakruzera koje je posljednjih godina imalo ogroman rast u jednom trenutku je potpuno stalo. U velikom je padu i ozbiljno je pogođeno krizom. U posljednje vrijeme neke kompanije u tom segmentu pokušavaju pokrenuti posao, bile su čak i dobile putnike, ali smo imali slučajeva da su neke zemlje odbile pristajanje kruzera. Tako da taj dio pokušava ići u oporavak, ali to ide jako teško. Neosporna je činjenica da su te kompanije pretrpjele i još trpe velike gubitke. Razumljivo je da su zaustavljene narudžbe novih projekata. Za nas je dobra okolnost da mi nismo prisutni na tom tržištu poput drugih europskih brodogradilišta. Indirektno smo, doduše, imali određenu štetu jer smo radili megasekcije za Fincantieri. Oni u ovom trenutku imaju dovoljno kapaciteta i mogu to sami raditi. Doduše, neke poslove su nam najavili za iduću godinu – kaže Čorak.

Da je u tom dijelu kriza pogodila talijanska i njemačka brodogradilišta, vidljivo je i to što su vlade Italije i Njemačke donijele programe pomoći za održavanje likvidnosti i poslovanja njihovih brodogradilišta. Uz opće mjere za očuvanje radnih mjesta, donesene su i posebne mjere kako bi mogli nastaviti raditi i poslovati. Što se tiče pomoći Brodosplitu, Čorak kaže da su mjere Vlade RH za očuvanje radnih mjesta bile pravovremene te da su doista mnogo pomogle gospodarstvu. Ugodno je iznenađenje, kaže Čorak, što su procedure ubrzane tako da je dosta toga išlo elektroničkim putem.

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay