Jedna od velikih novosti u gospodarstvu jest da je Vlada u prošlom tjednu prihvatila Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva kojim se predviđa poduzeti do kraja ove godine 104 mjere na temelju kojih se očekuje ušteda od 1,5 milijardi kuna za poduzetnike. Kako investicije predstavaljaju jednu od ključnih komponenti BDP-a a administrativne prepreke temeljni problem za njihovu aktivaciju i provođenje, za ovotjednu kolumnu odlučila napraviti pregled upravo najavljenih mjera za rasterećenje gospodarstva.

Na tragu navedenog, uvidom u Akcijski plan moram naglasiti prvenstveno da se sastoji od 2 velika dijela: na prvom jestu tu su mjere za smanjivanje suvišnih administrativnih troškova poslovanja i na drugom mjestu mjere za liberalizaciju tržišta profesionalnih usluga. Cilj prvog dijela Akcijskog plana je do kraja 2017. rasteretiti gospodarstvo za prosječno 30 posto, a cilj drugog dijela je olakšati pristup tržištu profesionalnih usluga, što će omogućiti više konkurencije u području revizije, odvjetništva i auto škola. Nadalje, najveće uštede za poduzetnike planiraju se u području zaštite na radu, za 1,3 milijarde kuna, sa sadašnjih 2,38 milijardi. Uštede u području sanitarnih i zdravstvenih uvjete predviđene su u iznosu od oko 97 milijuna kuna, sa sadašnjih 207 milijuna kuna. Tako, primjerice, kod izdavanja sanitarne iskaznice za osobe koje na radnom mjestu dolaze u kontakt s hranom predložit će se smanjenje učestalosti obavljanja zdravstvenih pregleda s dva put na jednom godišnje, čime bi poduzetnici uštedjeli 50 posto ili ukupno 83,3 milijuna kuna.

Akcijski plan, sam po sebi, donosi mjere koje su usmjerene na pojednostavljenje i pojeftinjenje procedure i propisa u području zaštite na radu, sanitarno tehničkih propisa, posredovanja u trgovini nekretninama itd. Najvažniji cilj plana jest učiniti prvi korak prema pojeftinjenju i pojednostavljenju, s očekivanjem da će se najveći dio promjena realizirati već u prvoj polovini ove godine.

U nastavku donosim pregled Akcijskog plana koji predviđa slijedeće uštede, i to redom: u području pokretanja poslovanja planirane su uštede u iznosu od 37,5 milijuna kuna, sa sadašnjih gotovo 54 milijuna; u području otvaranja obrta raznim mjerama planirane su uštede od 2,9 milijuna kuna, sa sadašnjih 3,1 milijun i u području energetske učinkovitosti u gradnji su planirane mjere kojima bi se uštedilo 9,3 milijuna kuna, dok sada poduzetnici plaćaju 23,3 milijuna. Od pojedinih mjera, u akcijskom planu Vlade ističe se da će kod administrativnog rasterećenja od suvišnih troškova cjelokupan proces pokretanja poslovanja trgovačkog društva biti omogućen elektroničkim putem, bez obveze ovjere dokumenata kod bilježnika i izrade pečata. Prijava Poreznoj upravi i na obvezna osiguranja također bi trebala biti elektronička, kao i otvaranje računa u banci. Time se namjeravva poboljšati pozicije na ljestvici Doing Business u području pokretanja poslovanja, ističe se u akcijskom planu.Nadalje, za 25 posto snižava se cijena ispita za agente za posredovanje u prometu nekretnina, za 58 posto se snižava cijena izobrazbe za energetsko certificiranje u području gradnje. Također, novost je, radi olakšanja pristupa tržištu profesionalnih usluga, ukidanje ograničenja marketinga odvjetnika i regulacija fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja, te ograničenja broja novoosnovanih autoškola po pojedinoj županiji ovisno o procjeni države, pa će se auto škole moći slobodno osnivati prema tržišnim uvjetima ukoliko ispunjavanju uvjete kvalitete.

Evidentno je da se ukida i fiksna regulacija minimalne cijene nastavnog sata u autoškoli, zatim propisivanje starosti autobusa kao uvjeta da bude korišten za pohađanje vožnje. Među ostalim ukida se i ograničenje trajanja ovlaštenja revizora na 3 godine, a za 30 posto se snižavaju cijene ispita i obveznih članarina pri strukovnim komorama za porezne savjetnike i revizore te obvezna članarina za odvjetnike. Snižavanju se cijene javnobilježničkih usluga, a kroz nekoliko mjera provodit će se novouvedena zakonska mogućnost da se pristojbe naplaćuju elektronički, bez obveze kupnje državnih biljega. Ujedno, Vlada na inicijativu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, pokreće razvoj brzih i jednostavnih e-usluga za pokretanje posla i e-dozvola za pristup tržištu usluga u nizu sektora, bez papira i biljega. Time će e-usluge biti dostupne putem već uspostavljene Jedinstvene kontaktne točke za usluge psc.hr. Očekuje se i poticanje daljnje digitalizacija administrativnih procesa te štedi barem 70 posto vremena i novca na traženje informacija o pokretanju poslovanja i ispunjavanje formalnih obveza.
Kao primjer u Vladi Republike Hrvatske, u aktivnostima Vlade temeljenih na Nacionalnom programu reformi i Direktivi o uslugama u unutarnjem tržištu, navode da će u području zaštite na radu poduzetnici sami moći putem on-line obrasca izraditi procjene rizika od čega se očekuje ušteda za gospodarstvo od 450 milijuna kuna. Također, očekuje se i smanjenje troškova edukacije osoba zaduženih za pružanje prve pomoći, pojednostavljenje evidencije radnog vremena kao i činjenica da se od poduzetnika neće tražiti podaci koje država već ima što predstavlja velik iskorak u odnosu na vrijeme koje poduzetnici izgube na prikupljanje papirologije za sve postupke prema državi.

U sklopu Plana, Vlada je donijela odluku o osnivanju Povjerenstva za smanjenje i ukidanje neporeznih davanja te usvojila zaključak o uvođenju elektroničkih postupaka za registraciju poslovnog nastana i ishođenje odobrenja za obavljanje uslužne djelatnosti. Temeljna zadaća Povjerenstva jest ažurirati registar neporeznih davanja, analizirati postojeće vrste neporeznih nameta i temeljem analize svrsishodnosti nameta te ih smanjiti za 30 posto i time uz provedbu Akcijskog plana realizirati i dodatne uštede za gospodarstvo tijekom 2017. godine.

Iz svega navedenog, ključna namjera je akcijskim planom omogućiti uštedu od 1,5 milijardi kuna na godišnjoj razini i smanjivanje neporeznih davanja koje bi trebale donijeti i dodatne uštede. Sam akcijski plan u cjelini, prema mojoj osobnoj ocjeni, predstavlja dobar temelj ali istovremeno zahtijeva i dodatne intervencije u nadolazećem razdoblju, kako na zakonodavnoj tako i na organizacijskoj razini, kako bi se postiglo smanjivanje administrativnih prepreka i regulativne kompleksnosti, čak i „prereguliranosti“ koje često zadaju glavobolje samim poduzetnicima u komunikaciji s državom a samim inozemnim investitorima čine prepreku kako bi investitrali u željeno područje. Velik iskorak u svakom slučaju predstavljaju mjere koje se odnose na pojednostavljivanje otvaranja poduzeća i obrta te mjere koje koriste informatizaciju i digitalizaciju kao metodu pojeftinjenja koje imaju nešto duži rok do kraja 2017. godine što nam vrijedi i vidjeti te analizirati učinke. U svakom slučaju, ukupna ocjena jest da ovaj paket označava dobar znak za početak reforme poslovne klime, što je i jedan od glavnih preduvjeta rasta gospodarstva u cjelini.