RADNIČKA FRONTA smatra da povećanje minimalne plaće na 3400 kuna neto (4250 kuna bruto) u 2021. godini nije dostatno te se takvom minimalnom plaćom sigurno neće osigurati ostvarivanje temeljne zadaće minimalne plaće. Neto minimalna plaća za 2020. godinu iznosila je 3250,01 kunu. Za iduću godinu minimalna plaća je povećana tek za 150 kuna. To je tek 46,49 posto prosječne bruto plaće dok europski sindikati traže da minimalna plaća ne bude ispod 60 posto srednje plaće u državi, stoji u priopćenju RF-a.

“Povećanje iznosa minimalne plaće je vrlo važno, što su shvatili i drugi u EU. Primjerice Rumunjima kojima minimalna plaća raste puno brže nego u Hrvatskoj, ukupni standard stanovništva raste, a smanjili su i iseljavanje. Slovenija je također znatno podignula iznos minimalne plaće, a vezala ju je uz izračun minimalnih životnih troškova koje u Sloveniji donosi Ministarstvo rada. Osim što je iznos minimalne bruto plaće za 2020. godinu porastao na oko 940 eura, što je skoro duplo od hrvatske minimalne plaće – od 1. siječnja iduće godine u Sloveniji će se upotrebljavati formula za izračun minimalne plaće po kojoj iznos minimalne plaće mora biti (najmanje) 20% veći od izračuna minimalnih životnih troškova.

U Hrvatskoj problem ne predstavlja samo činjenica da ne postoji politička volja da se minimalna plaća digne na iznos koji je dostatan za dostojan život, već i činjenica da se u Hrvatskoj uopće niti ne računa tzv. „potrošačka košarica” odnosno minimalni troškovi života. Zadnji puta su te troškove, za četveročlanu obitelj s dvoje djece školske dobi računali Nezavisni hrvatski sindikati 2011. godine kada je iznosila 6.693 kuna, a u nju nije bio uključen trošak automobila niti najma stana, a košaricom također nisu bili obuhvaćeni troškovi obrazovanja (kupovine školskih knjiga i pribora), njege zdravlja (dodaci prehrani, lijekovi i sl.), godišnjeg odmora i sportskih aktivnosti. 

Treba podići poreze na dohodak za najbogatije

Umjesto da smanjuje poreze za najbogatije, Vlada bi trebala podići poreze na dohodak za najbogatije – osobito one s bruto dohotkom iznad 30.000 kuna, ali i za sve s bruto dohotkom iznad 15.000 kuna kojih je tek 10% u Hrvatskoj.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay