Slika o pružanju besplatne pravne pomoći drugačija je iz perspektive pravnika iz nevladinih udruga kojima se građani obraćaju

Za besplatnu pravnu pomoć obraćaju im se umirovljenici, zaposleni na minimalcu, nezaposleni, ljudi s invaliditetom – svi oni koji ne mogu platiti odvjetnika niti drugog pravnika. Oni koji trebaju pravnika da ih savjetuje ili im sroči dopis HEP-u koji im je isključio struju, vodovodu koji im je obračunao preveliku ovrhu, Mirovinskom zavodu kad steknu pravo na mirovinu, centru za socijalnu skrb kad bivši suprug ne plaća alimentaciju…

Pedesetak nevladinih udruga i tri pravne klinike na pravnim fakultetima pružaju građanima slabijeg imovnog stanja pravne savjete, pišu dopise tijelima vlasti. Novac koji država kroz institut besplatne pravne pomoći godišnje dodjeljuje udrugama i odvjetnicima za pružanje besplatne pravne pomoći (besplatne za građane) ljudima slabijeg imovnog stanja je skroman. Usporedbe radi, država je lani 18 milijuna kuna dodijelila Crkvi samo kroz program ulaganja u zajednicu, dok je u istoj godini peterostruko manje, 3,8 milijuna kuna, izdvojila za besplatnu pravnu pomoć siromašnima.

Međutim, slika o pružanju besplatne pravne pomoći drugačija je iz perspektive pravnika iz nevladinih udruga kojima se građani obraćaju.

“Ministarstvo pravosuđa svake godine kasni s natječajima za besplatnu pravnu pomoć pa se udrugama koje prođu na natječaju novac praktički dodjeljuje tek u drugoj polovici godine, a mi besplatne pravne savjete dajemo čitavu godinu”, kaže nam pravnik jedne od udruga koji je želio ostati anoniman iz bojazni da bi zbog javnog kritiziranja Ministarstva njegova udruga ostala i bez onog novca što su ga na natječajima dosad dobivali.

A upravo takva udruga koja usprkos više nego skromnim iznosima do 50.000 kuna godišnje, koje dobivaju na natječajima Ministarstva pravosuđa, godinama daje besplatnu pravnu pomoć siromašnim građanima je Dalmatinski odbor solidarnosti (DOS) iz Splita. U toj je udruzi, koja radi već 28 godina, prošle godine besplatnu pravnu pomoć, kako nam je rekla pravnica Marijana Baković, dobilo oko 800 građana ne samo iz Splita nego i s otoka i iz dalmatinskog zaleđa.

“Najčešće nam se javljaju umirovljenici i traže pravnu pomoć oko ovrha, obraćaju nam se i zbog nepoštivanja ugovora o uzdržavanju, zatim majke zbog neplaćanja alimentacije ili žrtve obiteljskog nasilja koje traže pravnu pomoć ili pomoć oko razvoda, a epidemija covida povećala je broj ljudi koji traže pomoć iz područja radnog prava. Najveći problem udruga ima s Gradom Splitom. Novac od 47.000 kuna, koji smo lani za cijelu godinu dobili od Ministarstva, ne dotekne niti za održavanje hladnog pogona, pa ne uspijevamo podmiriti režijske i komunalne troškove za prostor na Bačvicama. Grad Split nam, međutim, odbija dati bilo kakva sredstva za rad ili otpisati barem dio komunalnih dugova, iako nam uredno šalje svoje stranke po besplatni pravni savjet”, rekla nam je Baković.

Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr

Foto: Pixabay