APN program se našao i u interesu Davora Kunovca iz HNB-a i Ivana Žilića iz Ekonomskog instituta. Znanstveni dvojac primijetio je koncentriranje mjesečne dinamike transakcija u mjesecu u kojem se predaju zahtjevi za subvencioniranje, kao i da se za manje i starije stanove bilježi veći porast cijena koji koindicira s uvođenjem subvencije.

Analizirajući međunarodne cikluse cijena nekretnina, Kunovac i Žilić ilustriraju da u Hrvatskoj cijene nekretnina počinju “rasti znatno više nego u Europi točno pri uvođenju subvencije”.

“Valja naglasiti kako subvencije nisu zaslužne za cijeli opazivi porast cijena nekretnina u Hrvatskoj, već se radi o dodatnom faktoru koji je pridonio trendu rasta cijena”, zaključuje Kunovac.

Nakon što je na proljeće tijekom zatvaranja ekonomije zabilježen njihov pad, broj oglasa za stambene nekretnine ponovno se vratio na stare razine. Za Zagreb to znači oko 10.500 oglasa, oko 2000 za Split.

Ostvarene cijene dosta su niže od traženih. U Osijeku se u rujnu u prosjeku tražilo 1050 eura za kvadratni metar stana, u Rijeci 1760 eura, u Zagrebu 2161 euro, u Zadru 2234 eura, Splitu 2993 eura, a rekord drži Dubrovnik gdje se kvadrat cijeni gotovo 3750 eura.

Uspoređuju li se cijene s onima otprije godinu dana, u svim gradovima osim Dubrovnika su rasle. No, gledaju li se rujanske cijene s onima prije korone – dakle ožujak 2020. – u gradovima s najvišim cijenama došlo je do korekcija prema dolje.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay