Tranzicija na bolje, odgovornije i održivije društvo događa se sada i svi smo odgovorni za svijet koji ćemo izgraditi. Pojedinci i organizacije civilnog društva već godinama ukazuju na nužnost promjene načina kako živimo i poslujemo kako bismo osigurali da resursi koje trošimo i vrijednosti koje stvaramo ostanu u naslijeđe našim potomcima.

Transformacija sustava nužna je na svim područjima

Da bismo to mogli neophodno je da kompletno promijenimo sve procese u kojima sudjelujemo pa tako i način na koji poslujemo. Kapitalističko društvo stvorilo je prevelike razlike između bogatih i siromašnih, većina šefova i vlasnika velikih korporacija bogati se na sustavu poslovanja koji koristi samo odabranima dok se zaposlenici maksimalno iskorištavaju bez mogućnosti aktivnog sudjelovanja u poslovnim procesima i donošenju odluka iako bi sigurno njihovim uključivanjem oplemenili sustav i kreirali veću vrijednost. Način na koji danas vodimo poslovanje neodrživ je, ljudi su mahom nezadovoljni jer se smatraju samo brojevima koji vlasnicima služe da postignu svoje (uglavnom materijalističke) ciljeve i maksimiziraju profite što u konačnici zadovoljava interese uske skupine ljudi te dugoročno nije održivo. Poslovanje koje dobrobit donosi samo pojedincu te ne uzima u obzir okolišne i društvene utjecaje u budućnosti neće biti dugog vijeka. Ravnotežu između tri principa održivog razvoja nužno je što prije uspostaviti kako bi se stvorili novi poslovni modeli koji će utjecaj na ljudske zajednice i okoliš te osigurati financijsku stabilnost.

Generalno kada govorimo o poduzetništvu i poduzetnicima razmišljamo o onima koji započinju vlastiti posao s jedinom svrhom zarade. Neka istraživanja i analize govore da trenutno u svijetu postoji 582 milijuna poduzetnika. Društveni poduzetnici izuzimaju se iz istog kalupa. Naime, radi se o pojedincima koji nastoje utjecati na određeni društveni cilj, koji koristi društvu i svojim poslovanjem doprinose pozitivnim promjenama u društvu.

Možemo li to promijeniti sadašnje poslovne modele i koja su alternativna rješenja?

Uvijek gdje postoji volja za uvođenjem novih rješenja, postoje i načini kako ih implementirati. Društveno poduzetništvo nije nepoznat pojam u Hrvatskoj, od 2015. godine postoji i strategija razvoja društvenog poduzetništva koja je na žalost slabo provedena no ipak je poslužila da se primjerom pokažu drugačiji poslovni modeli. Biti društveni poduzetnik ne znači da se ne može ostvarivati profit, no ovakav način poslovanja definira drugačiji način raspodjele profita. U društvenim poduzećima od uspješnog poslovanja profitiraju svi koji su doprinijeli takvom poslovanju, a ne samo vlasnici tvrtke. Strategija razvoja društvenog poduzetništva 2015.-2020. predstavlja konkretan iskorak u procesu unapređenja društvenog poduzetništva u Hrvatskoj. Ovom Strategijom društveno poduzetništvo definira se kao:

Poslovanje temeljeno na načelima društvene, okolišne i ekonomske održivosti, kod kojeg se stvorena dobit/višak prihoda u cijelosti ili većim dijelom ulaže za dobrobit zajednice

Trenutačno ne postoji univerzalno prihvaćena definicija društvenog poduzetništva. Na razini EU prisutni su različiti koncepti i dionici društvenog poduzetništva, te su iz tog razloga Europska komisija i Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) predložili korištenje šireg termina društvenog poduzetnika kako bi svaka država članica mogla isti prilagoditi svojim potrebama i pretvoriti ga u nacionalni cilj. 

Cijeli članak možete pročitati na: dalmacijadanas.hr

Foto: Pixabay