Povišene kamatne stope, do sada su se prilično sramežljivo materijalizirale u obliku povećanja kamatnih stopa na depozite, no sudeći po najavama Tamare Perko, predsjednice Hrvatske udruge banaka, štediše bi to uskoro trebale osjetiti na svojim računima. Prvi potez u tom smjeru povukla je Hrvatska poštanska banka – za oročavanje minimalno 250 eura na 12 mjeseci daje prinos od čak tri posto. Hoće li se i druge banke povoditi ovim primjerom teško je prognozirati, jer su u izjavama za različite medije uglavnom isticale da se kod njih kamate na depozite kreću najčešće do 1,5 posto.

Najvjerojatnije će se kamate na depozite kretati u donjem dijelu intervala iz najave ministra financija Marka Primorca, koji je ovih dana rekao da će kamate porasti na preko dva posto, a možda i na tri posto u nekim bankama. Za usporedbu, prosjek kamatnih stopa na ukupne depozite kućanstava u srpnju je iznosio 0,16 posto, dok je kamata na prvi put ugovorene oročene depozite stanovništva bila 1,18 posto.

Iluzorna očekivanja

Dizanje kamatnih stopa na depozite za sobom nužno povlači i rast kamata na kredite. Kada je riječ o postojećim kreditima stanovništva, izjave da će njihov rast biti vidljiv tek polovicom sljedeće godine sasvim su logične budući da su gotovo svi stambeni krediti koji su ugovoreni uz varijabilnu stopu vezani uz šestomjesečni NRS koji se računa unatrag za prethodnih pola godine. Budući da NRS odražava troškove izvora financiranja banaka, dominantno depozita, odnosno ovisi o kretanju kamatnih stopa na depozite kod kreditnih institucija, ozbiljniji porast šestomjesečnog NRS-a bit će vidljiv tek šest mjeseci nakon najavljenog podizanja kamata na depozite.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay