Hrvatska je ekonomija u ovom trenutku udžbenički primjer pregrijane ekonomije, koliko god to zvučalo nevjerojatno. Svi indikatori su tu, a to znači da Vlada vodi procikličku fiskalnu politiku, potičući rast u situaciji kad bi ga trebala nježno sputavati

Nakon šestogodišnjega recesijskog mrcvarenja tijekom prošle financijske krize, još s nevjericom pišemo u povijesne knjige s kakvom lakoćom Hrvatska brodi zadnje četiri godine. Da, darovali su nam najviše EU novca, ušli smo u eurozonu i Schengen, banke su nakrcane viškovima likvidnosti (više od 15 milijardi eura), ali njima financiraju sebe, ne gospodarstvo.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom se ovogodišnjem tromjesečju kočoperi višak od 636 milijuna eura. U trećem tromjesečju ove godine BDP je realno porastao 2,8 posto, najviše u EU-u, i to je već 11. tromjesečje zaredom u kojemu rastemo (trenutačni je BDP realno 13 posto veći nego u trećem kvartalu pretpandemijske 2019.!). Tržište je rada, unatoč padu inozemne potražnje, i dalje gladno radnika. Cijene na tržištu nekretnina usijano stoje uz bok najprestižnjim europskim lokacijama. Istodobno inflacija gađa europski vrh. Znakovi su pregrijavanja prilično jasni, piše sve to lijepo u knjigama, no možda ih ne prepoznajemo jer nam se pregrijavanje nikada u samostalnoj državi nije dogodilo.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pexels.com – Photo by Vlada Karpovich