Cijena plemenitog metala približila se granici od 3000 dolara za uncu.

Baš kao i u slučaju većine ostalih roba, i cijenu zlata relativno je lako svesti na jednostavnu funkciju odnosa ponude i potražnje. Potražnja, sukladno osnovnim ekonomskim principima, potiče rast i pad cijene te u očima tržišnih aktera figurira kao ključna determinanta koja određuje izgled (smjer kretanja) cjenovne krivulje. Ključna je razlika, dakako, u konzumaciji koja oblikuje potražnju: ostale se robe i sirovine, od žitarica i kave do sirove nafte i bakra, na ovaj ili onaj način troše i konzumiraju, dok se zlato u najvećoj mjeri (na stranu minorna komponenta izrade nakita ili još manje bitna primjena u industriji) samo gomila i čami u mrawčnim sefovima diljem svijeta. Zlato je uistinu specifična kategorija imovine jer usto ne nudi nikakav opipljivi prinos (poput kamata ili dividende), zbog čega ga mnogi zaobilaze u širokom luku.

Cijeli članak pročitajte na poslovni.hr.

Image by Erik from Pixabay