Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska je među tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih prilika u odnosu na bruto nacionalni proizvod (BNP). Suše u ljetnim mjesecima najveći su pojedinačni uzrok štete u hrvatskoj poljoprivredi, a od 2013. do 2016. godine prouzročile su gubitke od ukupno 400 milijuna eura, a procjena je da će se zbog klimatskih poremećaja prinosi poljoprivrednih usjeva u Hrvatskoj smanjiti za tri do osam posto do 2050. godine.

Već sad su, pod utjecajem promijenjenih vremenskih uvjeta, vidljive promjene fenoloških faza voćarskih i povrtlarskih kultura. Vegetacija počinje ranije i traje kraće, što u konačnici rezultira smanjenjem ukupnih prinosa. Nedostatak vlage u tlu i povišene temperature zraka bit će dva ključna problema u borbi poljoprivrede protiv klimatskih promjena te je izgledno da će poljoprivreda i slatkovodni uzgoj ribe u novonastalim uvjetima pretrpjeti najveće štete.

Postavlja ih struka

Ublažiti posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta, pa tako i potencijalne štete u poljoprivredi, mogu agrosunčane (agrosolarne) elektrane. Najjednostavnije rečeno, to su solarni paneli postavljeni na poljoprivredno zemljište, no riječ je o tehnologiji koja se primjenjuje isključivo u suradnji s agronomskom strukom i prema njezinim preporukama. Agrosunčane elektrane mogu sniziti temperaturu u klimatu nasada, sprečavaju isparavanje vode i isušivanje tla, što u kontekstu klimatskih promjena dovodi i do uštede vode te smanjuje potrebu za navodnjavanjem. Osim u uvjetima suše, agrosunčane elektrane mogu ublažiti ili smanjiti i štete od tuče i mraza. Dosadašnja istraživanja pokazuju kako se njihovim postavljanjem poljoprivredne kulture štite, neometano rastu i daju stabilne prinose, dok je tu proizvodnja električne energije sekundarna djelatnost kojom se ostvaruju dodatni prihodi.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay