Preliminarne procjene inflacije za rujan pokazale su znatno niže brojke od onih za kolovoz, što je u većini interpretacija dovelo do pretjeranog naglaska na “znatno usporavanje” i “veliki pad”.

Međutim, u rujnu se nije radilo ni o znatnom usporavanju, ni o velikom padu inflacije. Radilo se o predvidivom nastavku trenda usporavanja rasta cijena koji je prisutan već neko vrijeme.

S obzirom na to da je inflacija vrlo komplicirana pojava, učinilo mi se da je sada dobar trenutak za detaljnije objašnjenje. U prvom dijelu je metodološki uvod koji je nužan za razumijevanje drugog dijela, piše Ekonomski lab.

Stope promjene mogu se računati na različite načine

Najlakše je shvatiti mjesečnu stopu promjene: koliko su se cijene promijenile u odnosu na prethodni mjesec. Na primjer, u Hrvatskoj su cijene u rujnu bile za 0,4% veće nego u kolovozu, a u europodručju je stopa promjene iznosila 0,3%. Ako ste nekim slučajem pritisnuli prethodnu poveznicu i zbunjeni ustanovili da inflacija prema statistici Eurostata u rujnu u Hrvatskoj nije iznosila 0,4%, već -0,7%, ignorirajte taj podatak. Pondere hrvatske potrošačke košarice odražava DZS-ov indeks cijena potrošača koji i dalje pokazuje rast, a ne pad cijena.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay