ZAGREB, 13. ožujka 2017. (Hina) – Načelnica Odjela za Hrvatsku i Španjolsku u Glavnoj upravi za gospodarska i financijska pitanja Europske komisije (EK) Laura Bardone u ponedjeljak je stigla u dvodnevni radni posjet Hrvatskoj tijekom kojega će održati niz sastanaka s predstavnicima vlasti o strukturnim reformama, s naglaskom na poslovno okruženje, tržište rada, sustav socijalne skrbi i mirovinskog sustava, stanje državnih tvrtki i program privatizacije. 

Komisija je objavila Izvješće za Hrvatsku 2017. (Country report) 22. veljače, u kojem je detektirala ekonomske i regulatorne izazove s kojima se Hrvatska suočava, a na temelju izvješća, kao i razgovora s predstavnicima hrvatskih vlasti sastavit će prijedlog preporuka za Europsko vijeće o reformama koje bi Hrvatska trebala provesti, a koje će objaviti 17. svibnja.

Komisija je u veljači utvrdila postojanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u Hrvatskoj zbog visoke razine javnog, privatnog i vanjskog duga, u velikoj mjeri denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala za rast. Hrvatska je tako u skupini šest članica EU-a, zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže.

Bardone će se između ostalog sastati s predstavnicima Ministarstva financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava i Ministarstva zdravlja, u sklopu pripreme Nacionalnog programa reformi koji države moraju dostaviti Komisiji u travnju.

Bardone je na današnjem briefingu za medije istaknula kako je Hrvatska ostvarila značajan napredak u smanjenju javnog duga i deficita, dok, pak, na području reforme mirovinskog i sustava socijalne zaštite nije ostvaren vidljiviji napredak, kao ni u ujednačavanju okvira za plaće u javnom sektoru.

Izvješćem se predviđa gospodarski rast od 3,1 posto u 2017., dok se u 2018. godini očekuje njegovo usporavanje na 2,5 posto, a kako je kazala Bardone, skroman potencijal rasta ostaje ključan izazov za hrvatsku ekonomiju.

Što se tiče privatnog duga, napomenula je Bardone, također je ostvaren velik napredak, no unatoč tome on ostaje relativno visok, a kao i javni dug, visoko je izložen valutnim rizicima, s obzirom da je većina duga u stranim valutama, ponajviše euru.

Što se tiče prve preporuke, koja se odnosi na trajnu korekciju prekomjernog deficita, Komisija nije dala ocjenu u Izvješću objavljenom u veljači, nego će je dati u svibnju. Prema stručnjacima u Europskoj komisiji, Hrvatska bi tada mogla izići iz procedure prekomjernog deficita (EDP) s obzirom da je deficit spušten debelo ispod tri posto, a javni dug je na silaznoj putanji.

U drugoj preporuci – da se do kraja 2016. donesu mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja i da se ubrza prijelaz prema duljem radnom vijeku pomicanjem dobi za odlazak u mirovinu, nije postignut nikakav napredak. Ograničen je napredak zabilježen kada su u pitanju mjere za prekvalifikaciju radno sposobnog stanovništva kako bi se dugotrajnom nezaposlenim i osobama s niskim kvalifikacijama povećali izgledi za zapošljavanje, a nije bilo napretka u poboljšanju sustava socijalne zaštite.

“Ubrzanim rastom outputa potiče se zapošljavanje, ali se proces otvaranja novih radnih mjesta uglavnom temelji na ugovorima na određeno vrijeme”, piše u Izvješću, gdje se napominje kako se stopa nezaposlenosti brzo smanjuje, djelomično zbog izraženog smanjenja radne snage, koje je dijelom posljedica migracijskog odljeva u potrazi za zaposlenjem na tržištu EU-a, kao i drugim atraktivnim tržištima rada.

U trećoj preporuci ostvaren je ograničeni napredak u reformi javne uprave, dok nije bilo napretka u usklađivanju okvira za plaće u javnom sektoru, a ograničeni napredak bilježi se u korporativnom upravljanju državnih poduzeća.

U četvrtoj preporuci u sve tri kategorije –  znatnom smanjenju parafiskalnih nameta, uklanjanju ograničenja koja ometaju pristup i praksi reguliranih profesija te smanjenju administrativnog tereta za poduzeća, postignut je ograničeni napredak.

Ograničeni napredak postignut je i kod pete preporuke, koja se odnosi na kvalitetu i učinkovitost pravosudnog sustava na trgovačkim i upravnim sudovima, na rješavanje pitanje nenaplativih kredita, posebice kroz poboljšanje poreznog tretmana nenaplativih kredita.

Prema zadnjim podacima koje je Komisija dobila od Hrvatske narodne banke u prosincu 2016. godine udio ‘loših’ kredita iznosio je nešto ispod 14 posto, kazala je Bardone.

(Hina)