ZAGREB, 3. srpnja 2017. (Hina) – Deficit na tekućem računu platne bilance u prvom je tromjesečju ove godine iznosio 1,53 milijarde eura, što je blago smanjenje u odnosu na isto razdoblje lani, za 41,2 milijuna eura ili za 2,6 posto, pokazuju najnoviji podatci Hrvatske narodne banke (HNB).

Na kretanja na tekućem računu platne bilance i u prvom su tromjesečju, uobičajeno, najviše utjecala kretanja na računu roba, gdje se bilježi veći deficit, a blago je snižen i suficit na računu usluga, dok su pozitivno utjecala kretanja na računu primarnog i sekundarnog dohotka.

Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom povećan je za 200 milijuna eura, unatoč bržem rastu robnog izvoza od uvoza (18,6 posto prema 15,8 posto). Također se blago smanjio neto izvoz usluga, i to najviše zbog povećane turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu, dok su prihodi tek neznatno porasli zbog kasnijeg Uskrsa (travanj 2017. u odnosu na ožujak 2016.), napominju analitičari središnje banke u komentaru kretanja u platnoj bilanci.

Naime, na računu roba manjak je iznosio 1,98 milijardi eura, što je 214 milijuna eura ili 12,2 posto veći manjak nego u prvom kvartalu prošle godine.

Iako je pritom izvoz roba zabilježio snažniji postotni rast (18,6 posto) u odnosu na uvoz (15,8 posto), “apsolutni prirast uvoza u prvom ovogodišnjem tromjesečju bio je snažniji, što je posljedično rezultiralo produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom”, napominju i analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.

U apsolutnim je brojkama robni izvoz porastao za 434 milijuna eura, na 2,77 milijardi eura, dok je uvoz povećan za 648,8 milijuna eura, na 4,74 milijarde eura.

Na pogoršanje deficita tekućeg računa platne bilance utjecalo je i smanjenje suficita na računu usluga. Suficit na računu usluga u prvom je tromjesečju ove godine iznosio 336,5 milijuna eura, što je 11 posto ili 41,5 milijuna eura manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Pritom je blagi relativni godišnji rast od 2,3 posto ukupnih prihoda od turizma, koji su ostvareni u iznosu od 396 milijuna eura, značajno ublažen rashodima po osnovi putovanja (turizma) koji su u prvom tromjesečju dosegnuli 210 milijuna eura, što je u odnosu na isto razdoblje lani porast za 47,6 posto.

“Navedeno ne iznenađuje s obzirom na kasniji termin Uskrsa i uskrsnih blagdana koji je ove godine bio u travnju tako da je i turistička (pred)sezona započela kasnije. Posljedično, snažniji rast prihoda od putovanja (turizma) pozitivno će doprinijeti ukupnom rezultatu na tekućem računu platne bilance za drugo ovogodišnje tromjesečje”, procjenjuju analitičari RBA.

Dodaju i kako je pozitivan doprinos kretanju deficita na tekućem računu platne bilance došao s računa primarnog i sekundarnog dohotka.

Manjak na računu primarnog dohotka iznosio je 256,5 milijuna eura, što je 107,2 milijuna eura ili 29,5 posto manje nego u prvom tromjesečju prošle godine.

“Snažniji rast rezervacija banaka povezanih s događanjima u Agrokoru utjecala je na slabije poslovne rezultate nerezidenata smanjujući tako i rashode na primarnom računu. S druge strane prihodi su porasli na osnovu vlasničkih ulaganja rezidenata u inozemstvo”, objašnjavaju iz RBA.

I analitičari HNB-a napominju kako se “slabiji poslovni rezultati domaćih subjekata u vlasništvu nerezidenata uglavnom odnose na financijsku djelatnost (rezervacije banaka za kredite povezane s koncernom Agrokor), dok je u drugim djelatnostima uglavnom zabilježen rast dobiti, posebice u farmaceutskoj i naftnoj industriji te djelatnosti trgovine”. Povećali su se i primici od naknada zaposlenima u inozemstvu, a troškovi kamata na inozemni dug smanjili su se, dodaju iz HNB-a.

Suficit na računu sekundarnog dohotka na godišnjoj je razini zabilježio rast za čak 106 posto, na 370,3 milijuna eura, na što je ponajviše utjecalo povećano korištenje sredstava iz fondova EU, dok su uplate u proračun EU-a bile manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Promatrano kumulativno u posljednje četiri tromjesečja, zadržan je suficit na tekućem računu platne bilance na razini 2,7 posto BDP-a. Uključujući i kapitalni račun suficit je dosegnuo 3,8 posto BDP-a, navode analitičari RBA, koji na razini cijele 2017. godine očekuju višak na tekućem računu od 3,7 posto BDP-a.

“Ipak treba napomenuti da navedena projekcija uključuje utjecaj rezervacija banaka (1,3 postotnih bodova) koje jednokratno povećavaju suficit. Pozitivna kretanja u bilanci plaćanja bit će posljedica poboljšanja na računima usluga (dobra turistička sezona), bolje iskorištenosti EU fondova, nižih troškova (re) financiranja inozemnog duga te nešto povoljnih kretanja u vanjskotrgovinskog razmjeni Hrvatske”, zaključuju iz RBA u osvrtu na najnovije podatke središnje banke.

(Hina)