‘Testira se do koje je granice netko spreman konzumirati određeni proizvod ili uslugu, usprkos povećanju cijene. Konkurencija će vjerojatno ići na reduciranje cijena, kako bi privukla kupce – zato je jako bitno držati tržište u potpunosti otvorenim, kako bi se rušile sve barijere za ulazak konkurencije‘, smatra ekonomski analitičar Andrej Grubišić.

‘Cijene dobara i usluga su generalno poskupjele oko 11%, s time da je hrana unutar te košarice otišla gore oko 15% – od čega pojedini artikli i po 30%, kao što je jestivo ulje. Cijena voća je najmanje porasla – otprilike 7 ili 8 posto. To su značajna povećanja, posebno imajući u vidu činjenicu da smo zadnjih desetak godina imali relativno nisku inflaciju, oko jedan ili dva posto godišnje’, kaže Grubišić, javlja HRT.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, oko 27,2 posto mjesečnog troška prosječnog hrvatskog kućanstva odlazi upravo na hranu.

‘To je onaj famozni prosjek. Kada u Hrvatskoj zapravo pogledate medijalnu plaću, onda vjerojatno odlazi i preko 30 posto na hranu. Potražnja za hranom će vjerojatno biti stvar koja je relativno neelastična, ljudi će ju nastaviti trošiti. Eventualno će doći do prilagodbe što se tiče kvalitete onoga što konzumiraju. Vjerojatno će mnogi morati napraviti kompromis, kao da će biti kraće na ljetovanju, ili neće uopće, ili će se morati odreći drugih stvari koje bi si inače mogli u određenoj mjeri priuštiti’, objašnjava.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay