Kako su nas ekonomski prestigle gotovo sve istočno europske zemlje? Do 2004. smo se držali, a onda je krenulo

Zamislimo situaciju da se na nekom hrvatskom političkom forumu u 1972. vodi važna politička rasprava i da netko od tadašnjih drugova izjavi kako su glavni uzroci problema u društvu nastali još u vrijeme Kraljevine Jugoslavije. Vremenski odmak je potpuno isti

Ekonomski rezultati u Plenkovićevoj vladavini

Ovoga je tjedna Eurostat objavio podatke za 2020. godinu o BDP-u, osobnoj potrošnji i nivou cijena za gotovo sve europske države. Tako smo saznali da je Češka prošle godine dosegla 94 posto prosječnog BDP-a po stanovniku Europske unije i tako se u razvijenosti izjednačila s Italijom, a da je od Hrvatske koja je ostvarila 64 posto prosječnog BDP-a po stanovniku jedino siromašnija Bugarska (55 posto). Eurostat je objavio i podatke o osobnoj potrošnji, Actual Individual Consumption (AIC), indeks blagostanja kućanstva odnosno koliko roba i usluga građani pojedinih država mogu dobiti za isti iznos novca.

I prema tome indeksu Hrvatska je uz Bugarsku najsiromašnija u Europskoj uniji, ali ono što je dodatno poražavajuće je činjenica da je od 2016., za vrijeme mandata tri vlade Andreja Plenkovića AIC porastao s 61 na 67 ili prevedeno kupovna moć prosječnog hrvatskog kućanstva porasla je u pet godina sa 61 posto prosjeka Europske unije na 67 posto.

U tih pet godina najbrže je rastao životni standard Rumunja, AIC je povećan sa 65 posto europskog prosjeka na 79 posto, te Litvanaca s 85 posto na 96 posto prosjeka. Kako je u većini država zapadne i sjeverne Europe AIC iliti kupovna moć gotovo dvostruko veća nego u Hrvatskoj, iseljavanje hrvatskih građana nastavit će se i dalje te tako postati jednim od ključnih limitirajućih faktora gospodarskoga rasta i razvoja.

Cijeli članak možete pročitati na: telegram.hr

Foto: Pixabay