Marija Boban: Ekonomija i digitalizacija – borba za udio na jedinstvenom digitalnom tržištu!

Promatrajući sveopći društveni kontekst u kojom se danas nalazimo nove komunikacijske tehnologije, prvenstveno internet, otvaraju mogućnosti novim oblicima poslovanja. Blogovi, forumi, web stranice, online magazini, e-mail liste, chat sobe, društvene mreže itd. predstavljaju nove oblike javnog komuniciranja gdje građani imaju mogućnost ravnopravnog sudjelovanja u javnoj sferi u kojoj komunikacija ponovno postaje razmjena mišljenja, a mreža ima novog pretraživača virtualnog tržišta. Današnji mediji predstavljaju globalnu razmjenu podataka i znanja gdje se informacije prikupljaju i distribuiraju nevjerojatnom brzinom. Upravo zbog novih trendova u Europskoj uniji sve više se govori o jedinstvenom digitalnom tržištu – DSM-u (engl. Digital Single Market), novoj verziji jedinstvenog tržišta na kojem će se temeljiti cjelokupna ekonomija Europske unije. Nakon što je Europska unija izgradila jedinstveno tržište koje jednostavno proširuje pristupanjem novih članica, jedinstveno digitalno tržište je nešto sasvim drugo i zahtijeva od članica EU i administracije da se pozabave drukčijim problemima koje već donosi novo doba kroz kulturu, tehnologiju, navike potrošača itd. Kako s ekonomskog stajališta stvari prvenstveno predočavamo mjerljivim pokazateljima, najjednostavnije rečeno: prema predviđanjima stvaranje novog DSM-a u Europskoj uniji ima za sljedeće godine potencijal od čak 340 milijardi eura, što je golem prostor za rast tržišta. O relevantnosti teme govori i činjenica da je tome veliku pažnju posvetio i potpredsjednik EU za pitanja Digitalne agende – Andrus Ansip koji nastavlja s inicijativama vezanim za osiguranje osnovnih elemenata novog DSM-a. U prvom redu, ono što predstoji svim sudionicima DSM-a, uključujući i Hrvatsku, jest dostupnost infrastrukture. Što to zapravo znači? Najkraće rečeno, suvremeni pristup internetu trebao bi biti najmanje 30 Mbps. Naravno, ne smijemo zaboraviti ni činjenicu da je 20. stoljeće razdoblje u kojem su mnoge promjene i inovacije uočene radi novih tehnologija. O tome ovise mnogi čimbenici. Tu je i pitanje zaštite podataka i prava na pristup informacijama, određivanje prava kupaca koji kupuju robu i usluge elektroničkim putem, zatim pitanje zaštite potrošača, ali i prava vezanih uz elektroničke sadržaje, pitanja sigurnosti elektroničkih sustava, napretka elektroničke javne uprave, sustava pristupa e-građana i slično. Upravo zbog toga sam proces stvaranja vijesti koji se odvija u novom medijskom okruženju suočava se s promjenom u dolaženju do vijesti, procesiranju, predstavljanju i distribuciji. Današnji mediji predstavljaju globalnu razmjenu podataka i znanja gdje se informacije prikupljaju i distribuiraju nevjerojatnom brzinom. I upravo zato treba voditi računa i o činjenici da se s uporabom novih medijskih tehnoloških alata pri skupljanju i predstavljanju vijesti strukturalne promjene počinju pojavljivati u procesu stvaranja vijesti koje su itekako od velike važnosti na nacionalnu sigurnost.

Najbolji način razumijevanja sadašnjosti je izučavanje događaja koja su nas doveli u sadašnjost. Evolucija i razvoj računala imali su utjecaj na razvoj društva. Istodobno, intenzitet i širina utjecaja nastavit će se u bliskoj budućnosti. Na primjer, novije generacije mobilnih telefonskih sustava pokušavaju ponuditi velike razine sigurnosti i privatnosti korisnika kroz autentifikaciju korisnika, enkripciju signala i anonimnost korisnika. Ipak, ove tehnike, nažalost, ne jamče privatnost mobilnih korisnika, niti se sigurnost u bilo kojem aspektu može u potpunosti jamčiti. DSM-ove odrednice tržišne utakmice danas prelaze granice ekonomskih pravila i uvezuju ekonomiju i tehnologiju u jedno zajedničko tržište na kojem su DSM-ove odrednice univerzalne za sve zemlje članice – samim time su bitne i za Hrvatsku. Pitanja kojim se bavi Europska unija u ovom trenutku, odredit će razvoj digitalnog tržišta cjelokupne Europe, ali i mogućnost za Hrvatsku da preskočimo nametnuta graničenja tako da ubrzamo određene elemente digitalnog društva koji će nam, ako pametno iskoristimo pruženu priliku, omogućiti brži (i bolji) rast digitalnih rješenja i usluga i omogućiti da povećamo ekonomski udio u poslovanju na jedinstvenom digitalnom tržištu EU. Ukratko, u tijeku je „ekonomska borba” na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, a Hrvatska po svim svojim pokazateljima tehnološke spremnosti u rastu infrastrukture i poticanju razvoja nacionalnih strategija, ima priliku širiti svoje tržište roba i usluga na DSM. Stručnost i tehnološki pokazatelji nisu upitni, a nama preostaje pratiti i vidjeti tijek borbe za gospodarsku prevlast jer ovakve tržišne prilike u EU okrenute su razvoju i stvaraju novih vrijednosti u čemu bi Hrvatska trebala pokazati i državnu snagu koja se danas primarno reflektira kroz ekonomsku moć. Dakle, ekonomija i digitalizacija ulaze zajedno na velika vrata u Europsku uniju kroz borbu za prevlast i što veći udio na jedinstvenom digitalnom tržištu.

Ključne riječi: ekonomija, digitalizacija, DSM, jedinstveno digitalno tržište, Hrvatska, EU

doc. dr. sc. Marija Boban

Pročelnica Katedre za eknomske i financijske znanosti Pravnog fakulteta u Splitu

Glavna i odgovorna urednica Terracon Business New-s

REFERENCE: