KORONAKRIZA je već ozbiljno nagrizla koristi koje je zaposlenima u Hrvatskoj donijelo članstvo u EU, prije svega u segmentu rasta plaća. No, iako mnogi smatraju da je najgore iza nas, dio stručnjaka upozorava da nam suočavanje s pravim posljedicama krize izazvane pandemijom koronavirusa tek predstoji i da je pred nama nekoliko vrlo teških godina.

Podaci koje su ovih dana objavili eurostatističari pokazuju da su upravo zaposleni u Hrvatskoj najveće žrtve koronakrize. Naime, prema procjenama Eurostata, dohoci zaposlenih u Hrvatskoj u ovoj su godini čak 10,6 posto manji nego u prošloj godini, što Hrvatsku svrstava na neslavno prvo mjesto ljestvice EU po padu dohodaka u EU. Taj podatak u našem slučaju više nego dvostruko nadmašuje prosjek EU, u kojoj su se dohoci zaposlenih u ovoj godini smanjili, također prema procjenama Eurostata, 4,8 posto. 

Razlike u podacima i zaključcima Eurostata i DZS-a ekonomisti objašnjavaju primjenom različitih metodologija. Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta kaže da su DZS-u u fokusu javni sektor i veliki sustavi kod kojih postoje sređene evidencije, dok su mikro i mala poduzeća dinamičan sektor kod kojeg često ni nema preciznih podataka. Problem je, međutim, što je koronakriza upravo taj sektor pokosila znatno više od sektora velikih poduzeća, dok u javnom sektoru prilagodbi novim korona uvjetima nije zapravo ni bilo. S druge strane, objašnjava Lovrinčević, kod istraživanja Eurostata naglasak je upravo na mikro i malim tvrtkama kod kojih je u ovoj godini došlo do značajnijeg pada dohotka. Istina je stoga, napominje naš sugovornik, negdje u sredini. 

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay