S obzirom na dinamiku inflacije i plaća, za većinu hrvatskih građana ova će godina biti godina pada standarda. I službene procjene Vlade upućuju da će nakon realnog rasta prosječne plaće u prošloj godini (u 12-mjesečnom prosjeku 2,7) očekivani nominalni porast plaća u ovoj biti manji od rasta cijena odnosno troškova. No dok većinu stanovništva očito čeka pad raspoloživog dohotka, a u Vladi obećavaju da će u svom daljnjem djelovanju posebno imati na umu najranijivije skupine i njihovu zaštitu, najnovije HNB-ove brojke o stanju financijske imovine i obveza sektora kućanstava pokazuju da su u ovu godinu ona, ukupno gledano, ponovno ušla s većim neto financijskim “bogatstvom”.

Koliko štednje

Najnovija statistika financijskih računa, koju u HNB-u ažuriraju tromjesečno, odnosi se na 2021. godinu. Za sektor kućanstava podaci kažu da je njihova financijska imovina lani porasla za 49 milijardi, na ukupno 586 milijardi kuna, s tim da su im istodobno obveze povećane za znatno manjih 5,5 milijardi, na 156 milijardi.

Naravno, ta slika ne daje odgovor kako su razne klase financijske imovine raspoređene; koliko građana uopće nema štednje, pogotovo ne one raspoložive i po potrebi unovčive, a koliko od 292 milijarde kuna depozita na kraju 2021. otpada na razmjerno mali postotak kućanstava.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay