ZAGREB, 5. srpnja 2017. (Hina) – Fondovi Europske unije su velika prilika za ubrzavanje rasta i podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, istaknuto je u srijedu na konferenciji “Ususret petoj godini članstva Hrvatske u EU”, koju su organizirali HGK i Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.

Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je kako nije zadovoljna rezultatima kada su u pitanju europski fondovi, s obzirom da je do današnjeg dana, a usred financijske perspektive 2014. – 2020., Hrvatska ugovorila tek 23 posto sredstava od dostupnih 10,7 milijardi eura.

Kako je kazala, ova Vlada je zatekla tek nešto više od 9 posto, pa je za osam mjeseci ostvaren značajan napredak, a zajedničkim radom, smatra, iznos od 23 posto se do kraja iduće godine može ‘značajno udvostručiti’.

“Osnovali smo nacionalni koordinacijski odbor u kojem sjede svi ministri i koji su duboko svjesni problematike, a moramo zajednički raditi kako bi tih 10,7 milijardi iskoristili u cijelosti”, naglasila je Žalac.

Smatra kako Hrvatska ipak može biti zadovoljna jer je prošle godine u europski proračun uplatila 3,3 milijarde kuna, a povukla 6,3 milijardi kuna. Također, ugovoreni su europski projekti vrijednosti 9,3 milijarde kuna, dok se za ovu godinu očekuje da će ta brojka nadmašiti 13 milijardi kuna.

Žalac je kazala da su se u 2016. godini uvjeti za dodjelu sredstava korisnicima značajno poboljšali, no kako se još moraju napraviti značajni iskoraci u pojednostavljenju i ubrzanju procedura, u cilju čega će u rujnu biti predstavljen paket mjera.

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić naglasio je da uloga europskih fondova nije sama po sebi u povećanju njihove apsorpcije već im cilj mora biti reformiranje i razvijanje Hrvatske. Sredstva koja imamo na raspolaganju od EU dobra su podloga za ostvarivanje naših najznačajnijih ciljeva, a to su kvaliteta novih radnih mjesta, poboljšanje infrastrukture i osiguravanje ravnomjernog razvoja cijele zemlje, rekao je.

“Naš strateški cilj je razvoj malog i srednjeg poduzetništva koje nosi razvoj svakoga gospodarstva, izgradnja izvozno orijentiranog gospodarstva i industrijalizacija”, ističe Pavić.

Kako je naglasio, iako je broj nezaposlenih na najnižoj razini od 1990. godine, postoji svijest o problemu iseljavanja, posebice mladih, pri čemu će se koristiti upravo europski fondovi za osiguranje projekata za zadržavanje mlade radne snage.

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović je ustvrdio da je, što se više udaljavamo od ulaska u EU, situacija sve bolja i bolja. No, nužno je ubrzati procese i biti još ambiciozniji, poručio je.

Prema anketi o utjecaju članstva u EU na poslovanje, koju je HGK u lipnju provela među svojim članicama, kaže Burilović, osjećaju se pozitivni pomaci u pogledu plasmana proizvoda i usluga, dok su s druge strane, gospodarstvenici suočeni s odljevom radne snage u druge zemlje EU.

“Uz 169 tisuća nezaposlenih, naši gospodarstvenici danas, posebice iz sektora građevinarstva, turizma, poljoprivredne i prehrambene industrije, traže negdje oko 10 tisuća radnika. To je postao gorući problem hrvatskog tržišta rada”, upozorio je Burilović.

Voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baričević također je naglasio važnost europskih fondova, kazavši kako se kroz njih na strukturirani način nastoji pomoći pojedinim članicama da dosegnu određeni stupanj razvijenosti, pošto je konačni cilj da svi građani EU žive poprilično jednakim standardom.

“Članstvo u EU Hrvatskoj je dosad donijelo dovoljno dobrih rezultata, no u svakom slučaju moramo znati da je to jedan proces koji će trajati i koji zahtijeva dodatne napore”, kazao je Baričević.

Podsjetio je kako je Hrvatska nedavno izašla iz Procedure prekomjernog deficita, a o korisnosti tog sustava, ističe, svjedoči i činjenica da su 2011. godine 24 zemlje bile u toj proceduri, a ove godine njih samo četiri.

Baričević se osvrnuo i na specifične ekonomske preporuke koje je Komisija dala svim zemljama članicama, a osim strukturnih i fiskalnih reformi Hrvatskoj je potrebna reforma mirovinskog sustava, sustava obrazovanja, socijalnog sustava, javne uprave i upravljanja javnim poduzećima.

Mate Granić, izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović, pod čijim se visokim pokroviteljstvom konferencija održala, ustvrdio je kako je EU najbolji politički i gospodarski okvir za Hrvatsku.

Bitno je tražiti prijatelje i saveznike, pri čemu je Granić izdvojio hrvatsko-poljsku Inicijativu triju mora, koju je, kaže, pokrenula predsjednica Grabar-Kitarović, a koja je najsnažnija hrvatska inicijativa unutar EU te koja u budućnosti stvara nove mogućnosti za korištenje europskih fondova.

(Hina)