Rast cijena plina u zadnja dva tjedna te neizvjesnost oko isporuka plina u kratkom i srednjem roku ponovno su u prvi plan gurnula makroekenomska pitanja te ponajviše strah od recesije, pogotovo u Europi. Predsjednik Svjetske banke upozorava da globalnoj ekonomiji prijeti srednjoročna do dugoročna stagflacija. Mnoge zemlje već sada imaju velikih izazova kako da prežive ovu krizu, unatoč pomoći od MMF-a. Zbog toga će ova kriza biti popraćena ozbiljnom krizom državnog duga.

Nakon sastanka prošlog tjedna, poruke odaslane iz FED-a su vrlo jasne. Učinit će sve što je potrebno da smire inflaciju i svedu ju na ciljanih dva posto. To znači da će nastaviti s agresivnijim podizanjem kamatnih stopa, pa sada tržište špekulira da će se one i sljedeći mjesec povećati za dodatnih 0,75 bodova.

Cilj FED-a je jasan – prioritet je borba protiv inflacije, a ne recesije. Odnosno, spremni su prihvatiti recesiju i rast nezaposlenosti kao cijenu borbe protiv inflacije. Naravno da je tržite kapitala reagiralo negativno na takve poruke, a da je dolar dobio vjetar u leđa. Dolar je od početka godine ojačao 13,5 posto u odnosu na košaricu šest glavnih valuta.

Je li stagflacija nova realnost? Što će poduzeti Europska središnja banka? Kako će reagirati euro? Trenutno je euro ispod pariteta u odnosu na dolar, na najnižoj razini u zadnjih 20 godina. Pojedini analitičari procjenjuju da bi u kratkom roku euro mogao dodatno oslabiti te bi odnos EUR/USD mogao pasti na 0,95; prvenstveno zbog nepovjerenja u snagu ekonomije ključnih zemalja eurozone.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr

Foto: Pixabay