Hrvatska je u prvih devet mjeseci od stranih turista uprihodila oko 13,2 milijarde eura, odnosno 1,7 posto više nego godinu ranije, objavila je krajem godine Hrvatska narodna banka (HNB). Pritom je u trećem kvartalu, dakle, u tri jaka turistička mjeseca, od srpnja do rujna, zabilježen minus od 0,7 posto ili preračunato 64 milijuna eura manje.

Ukupno je, dakle, bilanca u plusu za nekih 225 milijuna eura, s time da je 2023. zarada od turizma bila za oko 11 posto veća nego godinu ranije i iznosila je 14,6 milijardi eura.

Treba u obzir uzeti i to da su cijene lani u restoranima i hotelima do studenog porasle 10,5 posto što znači da je realna potrošnja stranih turista ipak nešto manja. HNB je nedavno izračunao i kako su cijene u turizmu u zadnjih pet godina išle gore 50 posto, a kod konkurencije 15 do 20 posto.

U svakom slučaju, i ovi podaci lijepo ilustriraju ono što je već svima poznato, a to je da je Hrvatska pobrala vrhnje nakon pandemije i sporijeg vraćanja konkurenata, posebno onih koji su većinom vezani za aviopromet.

Već 2023. se osjetilo, a 2024. je to i dodatno potvrdila, da je vrijeme »branja šlaga« prošlo te da se konkurencija vratila u punom smislu. Dobar primjer je tržište Njemačke koje je nakon iznimnog rasta u pandemiji zbog blizine, lani i preklani imalo minuse s obzirom na to da su se Nijemci opet vraćali aviodestinacijama.

Novom preslagivanju, ili bolje rečeno, vraćanju u normalnu tržišne utakmice na Mediteranu, kumovala je i inflacija koja je smanjila kupovnu moć putnika, a koji samim time ipak sve više paze na to koliko će potrošiti za godišnji.

U kojem obimu su se vratili konkurenti najbolje pokazuju podaci pojedinih mediteranskih zemalja koje u pravilu slave rekorde u turističkoj 2024. godini.

Cijeli članak pročitajte na glasistre.hr.

Image by veverkolog from pixabay.