U organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM-a), u Zagrebu 25. siječnja 2016. održan je treći „HAKOM-ov dan tržišta“, godišnji skup o stanju regulacije tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih i željezničkih usluga. Ovogodišnji skup okupio je preko sto i pedeset predstavnike dionika tržišta elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga i željezničkih usluga, kao i državnih institucija te gospodarstva i medija. Na skupu su predstavljene aktivnosti na tržištima koje HAKOM regulira, kao i ciljevi HAKOM-a u budućem razdoblju, a održana je i panel rasprava na temu „Prednosti i prilike na jedinstvenom tržištu EU“. Predstavnici HAKOM-a, nezavisnog nacionalnog regulatornog tijela, u čijoj je nadležnosti regulacija ovih tržišta, osvrnuli su se na stanje tržišta i predstavili glavne pokazatelje iz prethodne godine te najavili smjerove razvoja i regulacije tržišta.

Tijekom skupa naglašeno je kako će rad HAKOM-a biti usmjeren održavanju i daljnjem poboljšanju poticajnog regulatornog okvira za ulaganja u osuvremenjivanje mreža elektroničkih komunikacija i uvođenje novih usluga, uz istovremenu zaštitu održivog tržišnog natjecanja. Naglasak rada bit će na rastu broja priključaka širokopojasnog pristupa internetu s ciljem smanjenja digitalnog jaza između gradskih i seoskih područja, stvaranju regulatornog okvira za lakše i brže uvođenje novih tehnologija i višemedijskih usluga te podizanju razine zaštite korisnika, posebno djece i drugih društveno osjetljivih grupa. Na potpuno liberaliziranom tržištu poštanskih usluga očekuje se porast udjela novih usluga, kao i usluga slanja paketa, prvenstveno zbog e-trgovine, dok se na tržištu željezničkih usluga očekuje porast prijevoza putnika i tereta te broja prijevoznika tereta, uz povećanu kakvoću pružanja usluga.

hakom 2„HAKOM će i u ovoj godini dosljedno nastaviti s društveno odgovornom regulacijom tržišta te s drugim dionicima raditi na daljnjem razvoju tržišta elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, kao i na razvoju tržišta željezničkih prijevoznih usluga, koje je liberalizirano prije nepune dvije godine. Znatan porast ulaganja u suvremene mreže elektroničkih komunikacija te u željezničku infrastrukturu, kao i porast prihoda na tržištu poštanskih usluga, prije svega zbog e-trgovine, je nagovještaj da Hrvatska može bitno popraviti položaj svog digitalnog gospodarstva na jedinstvenom tržištu EU.“, istaknuo je u svom izlaganju dr. sc. Dražen Lučić, predsjednik Vijeća HAKOM-a.

Tijekom skupa održana je panel rasprava na temu „Prednosti i prilike na jedinstvenom tržištu EU“, a sudionici su bili Davor Tomašković, predsjednik Uprave i glavni direktor Hrvatskog Telekoma, Adrian Ježina, član Uprave i tehnički direktor Vipneta, Renata Suša, predsjednica Uprave HŽ Infrastrukture, Ivica Kranjčić, predsjednik Uprave Hrvatske pošte i Domagoj Jurjević, zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a, a moderator panel rasprave bila je Veronica Bocarova iz Cullen International-a. Na panel raspravi je bilo govora o trenutnom stanju i očekivanjima pojedinih dionika, kao i njihovim planovima i prioritetima, odnosno ključnim poslovnim odlukama i ulaganjima u nadolazećem razdoblju. Razgovaralo se o izazovima koje donosi jedinstveno europsko tržište i značaju razvojnih fondova Europske Unije u financiranju infrastrukturnih projekata. Među ostalim, istaknuto je, kako Europska komisija tvrdi, da bi potpuno funkcionalno jedinstveno digitalno tržište moglo doprinijeti gospodarstvu Europske unije s 415 milijardi eura godišnje. Kako bi ostvarila taj potencijal, Europska unija planira sveobuhvatne reforme. U području telekomunikacija mjere koje će predložiti Europska komisija do kraja 2016. uključuju pojednostavljenje koordinacije radiofrekvencijskog spektra i upravljanja njime, poticanje ulaganja u brze širokopojasne mreže i poboljšanje regulatornog institucionalnog okvira. Kao prvi korak, spomenuta je takozvana „TSM uredba“, donesena krajem prošle godine. Uredba propisuje ukidanje naknada za roaming od lipnja 2017. i uvođenje pravila o mrežnoj neutralnosti. U području poštanskih usluga predviđene su mjere za poboljšanje jasnoće prikaza cijena i regulatornog nadzora tržišta prekogranične dostave paketa. U području željezničkih usluga jedna od najznačajnijih mjera predloženih u okviru nove transeuropske prometne politike Europske unije, pokrenute 1. siječnja 2014., je četvrti željeznički paket, koji ima za cilj ukloniti preostale prepreke stvaranju jedinstvenog europskog željezničkog prostora.

Izvor: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) – Priopćenje za medije – www.hakom.hr