Hrvatska se među nešto više od 50 zemalja nalazi na 33. mjestu svjetske ljestvice najbogatijih zemalja s ukupno 9.100 eura neto financijske imovine po glavi stanovnika.

Hrvatska se među nešto više od 50 zemalja nalazi na 33. mjestu svjetske ljestvice najbogatijih zemalja s ukupno 9.100 eura neto financijske imovine po glavi stanovnika, a rast financijske imovine za 7,5 posto u odnosu na godinu ranije ponajprije se može pripisati sve većem smanjenju dugova, pokazalo je u srijedu objavljeno Allianzovo “Izvješće o svjetskom bogatstvu 2017.”.

To je osmo izdanje Allianzova “Izvješća o svjetskom bogatstvu: oporavak u turbulentnim vremenima”, koje se odnosi na prošlu godinu, a “pod povećalo” su stavljeni imovinsko stanje i dugovi kućanstava u više od 50 zemalja. U izvješću se ocjenjuje kako je 2016. bila izuzetno turbulentna godina u političkom smislu, ali se to nije odrazilo na osobnu imovinu. “Nakon lošije 2015. (s rastom za 4,7 posto), vrijednost financijske imovine prošle je godine ponovno narasla za 7,1 posto, što je gotovo jednako prosječnom postotku nakon krize. Financijska imovina u cijelom svijetu dosegla je rekordnu vrijednost od gotovo 170 bilijuna eura”, pokazalo je izvješće.

Hrvatska se, jednako kao i godinu prije, po neto financijskoj imovini po glavi stanovnika nalazi na 33. mjestu svjetske ljestvice najbogatijih zemalja. “S ukupno 9.100 eura neto financijske imovine po glavi stanovnika, Hrvatska se smjestila točno između dviju baltičkih zemalja, Latvije i Litve, ali i u samoj sredini kada je cijela regija u pitanju, budući se iznad i ispod nje nalazi jednak broj zemalja”, pokazalo je izvješće. Neto financijska imovina u hrvatskim kućanstvima porasla je 7,5 posto u odnosu na godinu ranije, što je gotovo identično stopi rasta članica EU iz istočne Europe (8 posto). Allianzovi stručnjaci taj solidan rezultat pripisuju većem smanjenju dugova, budući su kućanstva u Hrvatskoj lani uspjela smanjiti svoje dugove za visokih 5,3 posto, dok su u razdoblju od posljednjih pet godina, tijekom kojih je rast duga uvijek bio negativan, dugovi smanjeni za više od 10 posto. To je dovelo do toga da se omjer duga smanjio za šest postotnih bodova i pao na 37 posto, što je još uvijek iznad regionalnog EU prosjeka od 33 posto. S druge strane, hrvatski su građani lani imali skroman rast financijske imovine (3,3 posto). Od tri kategorije imovine – bankovnih depozita, vrijednosnih papira te imovine iz osiguranja i imovine mirovinskih fondova, samo je u potonjoj zabilježen rast od 8,9 posto, čime je postotak te imovine u portfelju narastao na 25 posto, što je više nego dvostruko u posljednjem desetljeću. Ovaj visoki postotak imovine iz osiguranja i mirovinskih fondova kućanstava u Hrvatskoj jedini je takav u istočnoj Europi te je na istoj razini kao u zemljama zapadne Europe, primjerice Austriji, zamjećuju Allianzovi analitičari.

Najnovije je izvješće o svjetskom bogatstvu dovelo do promjene na vrhu – “SAD je s trona zbacio Švicarsku (uz gotovo neznatnu razliku”, navodi se u izvješću. Prosječna vrijednost neto financijske imovine Amerikanca iznosi 177.210 eura, što je rast od 5,8 posto u odnosu na prošlu godinu, na drugom su mjestu Švicarci sa 175.720 eura (rast za 2,7 posto), a na trećem je mjestu ostao Japan s neto financijskom imovinom po glavi stanovnika od 96.890 eura (rast za 1,8 posto). S druge strane, prema bruto financijskoj imovini po glavi stanovnika Švicarska je i nadalje na prvom mjestu s 268.840 eura, SAD je drugi (221.690 eura), a treća je Danska (146.490 eura).

AUTOR: Hina
Cijeli članak možete pročitati na: vecernji.hr