Hrvatska je već preko osam godina članica EU i koristi se zajedničkim budžetom članica za subvencioniranje raznih sektora. Jedan od njih, onaj za poljoprivredu i ruralni razvoj, će iz europskih fondova idućih sedam godina imati priliku dobiti 4,5 milijardi eura (što je 181 milijuna manje nego u prošlom sedmogodišnjem razdoblju). Tome unatoč, današnja vrijednost domaće poljoprivredne proizvodnje je manja nego nego 2012. godine. S druge strane, Srbija, koja ni izbliza nema takva sredstva na raspolaganju, ove godine obara rekorde po agrarnom volumenu i izvozu. Stoga, gdje je točno problem?

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, usmjeren na smanjenje gospodarskih razlika između EU regija, je za Hrvatsku, za period od 2014. do 2020. godine, ukupno odvojio 2,05 milijarde eura, odnosno 86 posto raspoloživih sredstava. Za izravna plaćanja je od ukupno osiguranih sredstava iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi u istom razdoblju je odobreno 83,5 posto ili 2,15 milijardi eura. Dakle, riječ je o, kada se zbroji, 4,2 milijarde eura.

Srbija, koja je kandidat za ulazak u zajednicu sa Hrvatskom, je za period od 2014. do 2020., kroz IPARD 2 program pomoći od ukupno 175 milona eura, do sada uspješno aplicirala za 47,4 milijuna eura europskog novca, što je stotinjak puta manje nego je Hrvatska dobila iz iste blagajne.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay