Hrvatska robna razmjena s inozemstvom u ovoj godini raste po dvoznamenkastim stopama. Pritom rast izvoza značajno zaostaje za rastom uvoza pod utjecajem dramatičnog skoka cijena energenata. Rezultat je sve veći deficit, narušavajući stabilnost platne bilance

Tradicionalno najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i dalje su Njemačka, Italija i Slovenija, u koje plasiramo 51,3 posto roba namijenjenih europskom tržištu te iz kojih uvozimo 51,6 posto roba s tržišta EU-a.

Pritom je najveći napredak ostvaren u razmjeni sa Slovenijom, s kojom bilježimo rast izvoza od 44,4 posto, na 15,2 milijarde kuna. Istovremeno, vrijednost uvoza povećana je za 48,9 posto, dosegnuvši 25,1 milijardu kuna.

Zahvaljujući skoku uvoza od 63,2 posto, na 30,6 milijardi kuna, Italija je preskočila Njemačku i postala naš najveći inozemni partner. S Italijom ujedno imamo najveći trgovinski deficit te je u prvih devet mjeseci dosegnuo 14 milijardi kuna.

U ovoj godini nastavljen je snažan rast trgovine s Mađarskom, čime se približila najvećim trgovinskim partnerima. No zahvaljujući snažnijem rastu izvoza (+84 posto, na 14,4 milijarde kuna), s Mađarskom imamo znatno manji vanjskotrgovinski deficit (3 milijarde kuna) nego s ostalim vodećim partnerima.

Raste razmjena s Rusijom usprkos sankcijama

Izvan Europske unije najvažniji partneri su nam Bosna i Hercegovina i Srbija. Izvoz na tržište BiH, s kojom bilježimo veliki suficit, povećan je za 61,1 posto, na 13,8 milijardi kuna, dok je uvoz porastao za 52 posto, na osam milijardi kuna.

Izvoz u Srbiju, drugo najvažnije izvozno tržište izvan EU-a, povećan je za 64,2 posto, na 7,2 milijarde kuna, dok je uvoz skočio za čak 98 posto, dosegavši 8,3 milijarde kuna.

Zanimljivo je to da robna razmjena s Rusijom bilježi rast unatoč uvedenim sankcijama. Izvoz je porastao za 2,4 posto, na 962 milijuna kuna, a uvoz za 23,8 posto, na 3,2 milijarde kuna.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr